Teorija rasplinjača link za portala motori.hr http://www.motori.hr/Teorija_rasplinja_a_135.html
a ja cu napravit ovdje copy/paste teksta i slika,tako da bude na ovdje u slucaju brisanja linka,jer ipak je to staro 8 godina( Objavljeno u subotu, 16. veljače, 2002. ) :wink:
Rasplinjaci koristeni na motociklima izgledaju komplicirano, no s malo poznavanja teorije rada, rasplinjaci se mogu podesiti tako da vasem motoru daju maksimalnu snagu. Svi rasplinjaci rade na temeljnom principu atmosferskog tlaka. Atmosferski tlak pritisce sva tijela na Zemlji sa jednakom silom. Atmosferski tlak podlozan je promjenama, ovisno o metereoloskim uvjetima, no uzima se da je normalna vrijednost tlaka 1 atmosfera, ili 1013 hP (hekto pascala). Promjenom atmosferskog tlaka unutar motora i rasplinjaca, postize se strujanje i zraka i goriva.
Svaki plinoviti medij krece se iz podrucja viseg tlaka prema podrucju nizeg tlaka. Tijekom podizanja klipa (prema GMT-gornjoj mrtvoj tocki) u 2T (dvotaktnom) motoru, odnosno spustanja klipa (prema DMT-donjoj mrtvoj tocki) u 4T (cetverotaktnom) motoru stvara se podtlak zbog povecanja volumena u karteru dvotaktnog, odnosno kompresijskom prostoru 4T motora. Buduci je u tom trenutku atmosferski tlak koji se nalazi izvan motora veci od tlaka unutar motora i rasplinjaca, zrak pocinje strujati kroz rasplinjac prema motoru i na ce putu "pokupiti" gorivo unutar rasplinjaca te zajedno kao goriva smjesa uci u motor. To strujanje traje dok se ne izjednace tlakovi izvan i unutar motora ili dok se mehanicki ne prekine veza s vanjskom okolinom (usisni ventil na 4T, ili sam klip na 2T motoru).
Iz uzduznog presjeka rasplinjaca (slika 1) vidi se da je strujni profil unutrasnjosti rasplinjaca venturijeva cijev. Venturijeva cijev je suzenje poprecnog presjeka na odredjenoj duzini cijevi, sto ima za posljedicu povecanje brzine strujanja medija, a time i smanjenja tlaka unutar cijevi (dobra analogija je povecanje brzine strujanja vode na naglim suzenjima rijeke ili povecanje brzine vjetra unutar tunela ili izmedju zgrada). Sto brze zrak struji kroz rasplinjac, veci se podtlak stvara (ili vise tlak pada) unutar cijevi.
Slika 1
Vecina rasplinjaca koji se nalaze na motociklima upravlja se pomocu rucice gasa koja je preko sajle spojena sa kliznim cilindrom koji regulira poprecni presjek otvora kroz koji ulazi zrak u rasplinjac. U rasplinjacu se nalazi pet glavnih sustava za napajanje gorivom:
* sustav za prazni hod (idling circuit)
* klizna pregrada/zasun/ventil (slide valve)
* igla gasa i mlaznica (jet needle & needle jet)
* glavna sapnica (main jet)
* cok (choke)
Svaki od ovih sistema zaduzen je da pri odredjenoj poziciji rucice gasa dozira pravilnu kolicinu smjese za optimalni rad motora. Medjutim, svi se ovi sustavii u odredjenom postotku preklapaju, ne postoji stroga granica.
Sustav za prazni hod sastoji se od dva podesiva dijela (slika 2):
* vijak za podesavanje smjese zrak/gorivo (air screw)
* sapnica za prazni hod (pilot jet)
Vijak za smjesu se moze nalaziti ili na straznjoj ili na prednjoj strani rasplinjaca (prednjom smatramo onu prema motoru). Ako se nalazi na straznjoj strani, taj vijak regulira kolicinu zraka koji ulazi u sustav.
Pritezanje tog vijka smanjuje kolicinu zraka i obogacuje smjesu.
Odvijanjem vijka povecava se otvor kroz koji ulazi zrak u sustav i time se smjesa osiromasuje.
Ako se vijak nalazi na prednjoj strani, regulira protok goriva.
Pritezanje tog vijka smanjuje kolicinu goriva i osiromasuje smjesu, a odvijanje obogacuje.
Slika 2
Rasplinjaci koristeni na motociklima izgledaju komplicirano, no s malo poznavanja teorije rada, rasplinjaci se mogu podesiti tako da vasem motoru daju maksimalnu snagu. Svi rasplinjaci rade na temeljnom principu atmosferskog tlaka. Atmosferski tlak pritisce sva tijela na Zemlji sa jednakom silom. Atmosferski tlak podlozan je promjenama, ovisno o metereoloskim uvjetima, no uzima se da je normalna vrijednost tlaka 1 atmosfera, ili 1013 hP (hekto pascala). Promjenom atmosferskog tlaka unutar motora i rasplinjaca, postize se strujanje i zraka i goriva.
Svaki plinoviti medij krece se iz podrucja viseg tlaka prema podrucju nizeg tlaka. Tijekom podizanja klipa (prema GMT-gornjoj mrtvoj tocki) u 2T (dvotaktnom) motoru, odnosno spustanja klipa (prema DMT-donjoj mrtvoj tocki) u 4T (cetverotaktnom) motoru stvara se podtlak zbog povecanja volumena u karteru dvotaktnog, odnosno kompresijskom prostoru 4T motora. Buduci je u tom trenutku atmosferski tlak koji se nalazi izvan motora veci od tlaka unutar motora i rasplinjaca, zrak pocinje strujati kroz rasplinjac prema motoru i na ce putu "pokupiti" gorivo unutar rasplinjaca te zajedno kao goriva smjesa uci u motor. To strujanje traje dok se ne izjednace tlakovi izvan i unutar motora ili dok se mehanicki ne prekine veza s vanjskom okolinom (usisni ventil na 4T, ili sam klip na 2T motoru).
Iz uzduznog presjeka rasplinjaca (slika 1) vidi se da je strujni profil unutrasnjosti rasplinjaca venturijeva cijev. Venturijeva cijev je suzenje poprecnog presjeka na odredjenoj duzini cijevi, sto ima za posljedicu povecanje brzine strujanja medija, a time i smanjenja tlaka unutar cijevi (dobra analogija je povecanje brzine strujanja vode na naglim suzenjima rijeke ili povecanje brzine vjetra unutar tunela ili izmedju zgrada). Sto brze zrak struji kroz rasplinjac, veci se podtlak stvara (ili vise tlak pada) unutar cijevi.
Slika 1
Vecina rasplinjaca koji se nalaze na motociklima upravlja se pomocu rucice gasa koja je preko sajle spojena sa kliznim cilindrom koji regulira poprecni presjek otvora kroz koji ulazi zrak u rasplinjac. U rasplinjacu se nalazi pet glavnih sustava za napajanje gorivom:
* sustav za prazni hod (idling circuit)
* klizna pregrada/zasun/ventil (slide valve)
* igla gasa i mlaznica (jet needle & needle jet)
* glavna sapnica (main jet)
* cok (choke)
Svaki od ovih sistema zaduzen je da pri odredjenoj poziciji rucice gasa dozira pravilnu kolicinu smjese za optimalni rad motora. Medjutim, svi se ovi sustavii u odredjenom postotku preklapaju, ne postoji stroga granica.
Sustav za prazni hod sastoji se od dva podesiva dijela (slika 2):
* vijak za podesavanje smjese zrak/gorivo (air screw)
* sapnica za prazni hod (pilot jet)
Vijak za smjesu se moze nalaziti ili na straznjoj ili na prednjoj strani rasplinjaca (prednjom smatramo onu prema motoru). Ako se nalazi na straznjoj strani, taj vijak regulira kolicinu zraka koji ulazi u sustav.
Pritezanje tog vijka smanjuje kolicinu zraka i obogacuje smjesu.
Odvijanjem vijka povecava se otvor kroz koji ulazi zrak u sustav i time se smjesa osiromasuje.
Ako se vijak nalazi na prednjoj strani, regulira protok goriva.
Pritezanje tog vijka smanjuje kolicinu goriva i osiromasuje smjesu, a odvijanje obogacuje.
Slika 2
Sapnica za prazni hod (pilot jet) igra glavnu ulogu u snabdijevanju goriva pri malim otvorima gasa. Ima puno manji otvor od glavne mlaznice i zbog toga je protok kroz nju ogranicen na male kolicine goriva.
Vijak za smjesu i sapnica za prazni hod imaju glavnu ulogu u odredjivanju gorive smjese u rasponu od praznog hoda do otprilike 1/4 gasa.
Klizni ventil (slide valve) ima veliki utjecaj na gorivu smjesu u rasponu od 1/8 do 1/2 gasa. Posebice utjece na smjesu izmedju 1/8 i 1/4 i onda mu utjecaj polako otpada do 1/2. Ventili se izradjuju u razlicitim oblicima i velicinama (najcesce su ravni ili cilindricni), a ono sto ih karakterizira je skosenje sa straznje strane (prema ulazu zraka, slika 3). Sto je vece skosenje to ce biti siromasnija smjesa jer omogucava veci protok zraka i obratno, sto je manji, smjesa ce biti bogatija, u slucaju da sve drugo na rasplinjacu ostane nepromijenjeno.
Klizni ventili imaju na sebi utisnute brojeve koji oznacavaju koliko je visoko skosenje. Ako je utisnut broj 3, to znaci da ima skosenje od 3.0 mm.
Slika 3
Igla i mlaznica uticu na smjesu od 1/4 do 3/4 gasa. Igla je zapravo uski cilindar s urezima koji prelazi u konus pomocu
kojeg se regulira koliko goriva se povlaci podtlakom u venturijevu cijev rasplinjaca. Igla se obicno nalazi unutar kliznog ventila i krece se zajedno s njim. Sto je tanji konus, manje zatvara mlaznicu na koju igla nalijeze, a time i vise goriva ulazi u venturijevu cijev, dakle smjesa je bogatija. Profil konusa je vrlo precizno izradjen i konstruiran tako da daje razlicite smjese pri razlicitim pozicijama gasa. Izrezi na ravnom (cilindricnom) dijelu igle sluze tome da se u njih stavi prsten (capica) koji sprijecava iglu da padne i potpuno zatvori mlaznicu.
Pozicija prstena, tj. u kojem se izrezu nalazi, odredjuje polozaj igle u odnosu na mlaznicu pa se promjenom te pozicije moze regulirati smjesa zrak/gorivo, slika 4. Ako se prsten premjesti na gornji izrez od pocetnog, igla ce stajati nize, otvor ce biti manji pa ce i smjesa biti siromasnija. Vrijedi i obratno, premjestanjem prstena na poziciju nize postizemo bogatiju smjesu.
Mlaznica je zapravo krajnji dio glavne sapnice, tj. otvor u koji ulazi igla. O promjeru tog otvora ovisi i kolicina goriva koje se usisava u venturijevu cijev. Vecina prerada, tj. promjena na rasplinjacu radi se na igli, ne na mlaznici.
Slika 4