Guma

Krenimo redom.
Sirova guma se dobiva iz tropske biljke kaučukovca koagulacijom mliječnog soka (lateksa), nazivamo je jos i prirodni kaučuk koji je adicijski polimer izoprena (2-metil-1,3-butadien).
Takva guma nema zadovoljavajucu elasticnost i otpornost na toplinu pa se vulkanizira tj. dodaje se sumpor pri temperaturi od 100 C.
Naravno auto i moto gume imaju karkas (gazni dio) koji je sacinjen od raznih materijala i raznih je dezena.
Niti korda mogu biti od raznih materijala, od tkanina do čelićnih niti.
Vec dugo se samoj gumi dodaju razni kemijski elementi kako bi joj se promjenila svojstva, pa tako najpoznatiji imamo silici. Kazemo da je to silika guma. Naravno mogu se dodavati i drugi elementi i bojila radi pojedinih efekata.
Uglavnom ako te zanima samo guma ona je smjesa; ugljika, vodika i sumpora.
 
Sip said:
Krenimo redom.
Sirova guma se dobiva iz tropske biljke kaučukovca koagulacijom mliječnog soka (lateksa), nazivamo je jos i prirodni kaučuk koji je adicijski polimer izoprena (2-metil-1,3-butadien).
Takva guma nema zadovoljavajucu elasticnost i otpornost na toplinu pa se vulkanizira tj. dodaje se sumpor pri temperaturi od 100 C.
Naravno auto i moto gume imaju karkas (gazni dio) koji je sacinjen od raznih materijala i raznih je dezena.
Niti korda mogu biti od raznih materijala, od tkanina do čelićnih niti.
Vec dugo se samoj gumi dodaju razni kemijski elementi kako bi joj se promjenila svojstva, pa tako najpoznatiji imamo silici. Kazemo da je to silika guma. Naravno mogu se dodavati i drugi elementi i bojila radi pojedinih efekata.
Uglavnom ako te zanima samo guma ona je smjesa; ugljika, vodika i sumpora.
eh hvala ti zanimalo me ovo silika guma sto si napisao (y)
 
Sip said:
Krenimo redom.
Sirova guma se dobiva iz tropske biljke kaučukovca koagulacijom mliječnog soka (lateksa), nazivamo je jos i prirodni kaučuk koji je adicijski polimer izoprena (2-metil-1,3-butadien).
Takva guma nema zadovoljavajucu elasticnost i otpornost na toplinu pa se vulkanizira tj. dodaje se sumpor pri temperaturi od 100 C.
Naravno auto i moto gume imaju karkas (gazni dio) koji je sacinjen od raznih materijala i raznih je dezena.
Niti korda mogu biti od raznih materijala, od tkanina do čelićnih niti.
Vec dugo se samoj gumi dodaju razni kemijski elementi kako bi joj se promjenila svojstva, pa tako najpoznatiji imamo silici. Kazemo da je to silika guma. Naravno mogu se dodavati i drugi elementi i bojila radi pojedinih efekata.
Uglavnom ako te zanima samo guma ona je smjesa; ugljika, vodika i sumpora.

svaka čast (y)

pokušat ću ovo zapamtit da se nekad mogu pravit pametan :mrgreen:
 
bruno said:
svaka čast (y)

pokušat ću ovo zapamtit da se nekad mogu pravit pametan :mrgreen:

:mrgreen:  :mrgreen:

Neka, neka, mene opet zabavljaju razne mjerne jedinice npr. podaci za barel (engleski, USA) funte, karati i sl.
 
Sip said:
Krenimo redom.
Sirova guma se dobiva iz tropske biljke kaučukovca koagulacijom mliječnog soka (lateksa), nazivamo je jos i prirodni kaučuk koji je adicijski polimer izoprena (2-metil-1,3-butadien).
Takva guma nema zadovoljavajucu elasticnost i otpornost na toplinu pa se vulkanizira tj. dodaje se sumpor pri temperaturi od 100 C.
Naravno auto i moto gume imaju karkas (gazni dio) koji je sacinjen od raznih materijala i raznih je dezena.
Niti korda mogu biti od raznih materijala, od tkanina do čelićnih niti.
Vec dugo se samoj gumi dodaju razni kemijski elementi kako bi joj se promjenila svojstva, pa tako najpoznatiji imamo silici. Kazemo da je to silika guma. Naravno mogu se dodavati i drugi elementi i bojila radi pojedinih efekata.
Uglavnom ako te zanima samo guma ona je smjesa; ugljika, vodika i sumpora.

  Ebate ..... ti kao da si doktorirao u "Tigru" ili "Savi" !  :mrgreen:
  Koliko znam u auto gume ide i čađa, jel to samo zbog boje ili ima i neku drugu ulogu?
 
*Brzi* said:
   Ebate ..... ti kao da si doktorirao u "Tigru" ili "Savi" !  :mrgreen:
   Koliko znam u auto gume ide i čađa, jel to samo zbog boje ili ima i neku drugu ulogu?

Uh, nisam jos, ali nadam se jednom (nema se novaca za doktorat, sve potrosim na motor)

Upravu si za čađu, ne moze covjek sve bas napisati  :shock:

U proizvodnji guma zbilja imamo svasta, jedan nacin je opisan iz prirodnog kaučukovca, a drugi je iz nafte sintetski. Posto 1,3 butadiena u nafti nema. Jedna od metoda kako se dobije je i dehidrogeniranje butana.
Ovaj sintetski se vulkanizira kao prirodni da bi se dobile kvalitetne gume. Svaka guma ima tajnu kako joj je napravljen gazeci sloj, a u osnov se sastoji od elastomera.
Osnovni sastojak elastomernih materijala, gume, jesu prirodni ili sintetski kaučuci. Od sintetskih kaučuka  najvažniji su stiren, butadienski kaučuk, etilen/propilen/dien terpolimer, etilen/propilen kopolimer i izobutan/izopren – butil. Po svojim svojstvima važni su fluorirani kaučuci, ali se malo uporabljuju.

Proizvodjaci cuvaju podatke o punilima gazeceg sloja, ali mozemo reci da čađa(ugljik) kao jedno od punila sluzi kako bi se povecala otpornost gume na trošenje. Silika omogucuje elasticnost i dobru odvodnju vode uz manji otpor kotrljanja. Imamo i aromatska ulja te druge dodatke koji sprecavaju starenje i djelovanje uv-zraka.
Dunlopovi su stručnjaci preporucuju; idealan je omjer smjese silike i čađe 88 % prema 12 %.
Ima toga puno pa ako nekog bas jako zanima  :misli: