Kad smo vec kod guma
Koliko iznosi prosjecna starost gume kod kupovine, otprilike zna ko ?
Koliko mora guma biti stara da bi se ostvario neki popust kod kupovine?
Bas sam jucer procitao tekst o gumama i ispada da je normalno kupiti gumu staru i do 4 godine
alacdolje:
Tekst sljedi
Nešto o gumama
Administrator
Utorak, 23 Listopad 2007
Autor: Mile Crnojević - motoplus
Gume za motore u kratkom vijeku svojega trajanja moraju podnijeti raznorazna opterećenja. Svaki dan ih mjesimo, zagrijavamo, vozimo preko renzola i pržimo po trkaćim stazama. Dok im je svrha prije 110 godina bila da zaštite drvene felge, od njih danas zahtjevamo prava čuda. Normalno je da bi htjeli da nam traju čim duže. Uz to sanjamo o tome da se dobro lijepe za cestu, da prigušuju udarce prouzrokovane neravninama na cesti, te da nas sigurno dovezu kuci, iako je negdje uz put počela padati kiša.
Često sam na autoputu, pri brzini od 200 km/h, promatrao vozače kamiona kako psujući krpaju svoje puknute gume, te razmišljao, da li se to može dogoditi i meni na motoru? Kako se ponašati kada na cesti pokupimo neki čavao il staklo od razbijenih boca. Dali se isplati popravljati gumu? Na ta pitanja su nam odgovorili odgovorni ljudi iz Michelina, Contia i Dunlopa i Metzelera. “Vozači se ne moraju bojati da će im na autoputu puknuti guma”, izjavljuje Ronald Kaballa iz Dunlopa. “Ukoliko guma nije već od prije dobila neki udarac, ili se ne vozi preko dozvoljene brzine, ne morate se bojati Big Bang-a. Do takvih ostećenje može doći tek preko 20 bara. Taj pritisak je na cesti neostvariv. Fenomen puknute gume nam detaljnije objašnjava Holger Vogt iz Michelina. „ Gume ne pucaju same od sebe. Tu se uvjek radi o oštećenjima koja su nastala prije nego što sa gumom imamo problema. Do oštećenja može doći i zbog preniskog pritiska zraka u gumama. Kod preniskog pritiska se guma počinje “mjesiti”. Pritom dolazi do prevelikog zagrijavanja kod kojih guma gubi svoju strukturu, pa sa njom možemo imati ozbiljnih problema. Daljnji razlozi za oštećenje guma su mehanički udarci, kao što je naglo penjanje na renzole, pri kojima se oštećuju pojedina vlakana u karkasi. Tko izbjegava gore opisane situacije može biti siguran da mu se sa gumom neće ništa dogoditi.” Slijedeće pitanje – Da li je moguće zakrpati probušenu gumu. Rolland Kaballa nastavlja, “Moderne gume se većinom rade za felge kod kojih se ne upotrebljavju zračnice. Takve gume se mogu krpati jedino u nuždi. U svakom slučaju preporučujemo novu gumu”. Njegov kolega iz Contia se nadovezuje. “ To je sigurno tehnički izvedivo, ali i mi preporučamo izmjenu gume”. Međutim popravak gume je zakonski dozvoljen, tako da odgovornost za posljedice snose mehaničari koji su popravljali gumu. BMW čak izdaje alat i upute, sa kojima si vozači u slučaju nezgode mogu sami pomoći. Takve improvizacije su sigurno samo kratkotrajno riječenje. Montiranje zračnica u gume koje za to nisu predviđene je zabranjeno. Pošto se zračnica na felgi prilikom ubrzavanja i kočenja pomiče prema naprijed ili natrag, a rupa za ventil na felgi je veća nego ventil na zračnici, može doći do ozbiljnih oštećenja zračnice. Ovdje moram napomenuti da se dosta motorista na svojim autima ne pridržavaju tih pravila. Međutim opterećenja na motorima su potpuno drugačija nego kod automobila, pa se njihova iskustva ne mogu prenositi na vozila sa dva kotača. Osim toga vam kod oštećenja gume na autu još uvjek preostaju tri kotača, sa kojima ćete manje ili više sigurno stati. Naši “gumari” nastavljaju. “Do oštećenja najčešće dolazi zbog pogrešnog pritiska zraka u gumama. Naše preporuke za pritisak su rezultat dugogodišnjih ispitivanja i probnih vožnji. Jako je važno da ih se vozači pridržavaju, te prije svake vožnje provjere pritisak, i to dok su gume još hladne. Eksperimenti sa nižim pritiskom za bolji grip, ili višim za veću stabilnost pri vrhunskim brzinama, su nepotrebni. Nemojte zaboraviti da pritisak u gumama utječe na cijelu ciklistiku pa je prilikom većih promjena potrebno novo podešavanje ovjesa. Jedno od interesantnih pitanja je bilo i vijek trajanja guma. Nigdje u zakonu ne stoji nakon koliko godina se gume moraju mijenjati. “Gume nemaju rok trajanja” izjavljuje Holger Vogt iz Michelina. Njegova izjava, “Ja osobno nebi vozio gumu koja je starija od 10 godina” nas je malo začudila. Iz dugogodišnjeg iskustva znamo da se kemijski dodaci koji su zaduženi za kakvoću i elastičnost gume nakon 4 do 6 godina počinju raspadati, tako da guma sa vremenom postaje sve tvrđa i tvrđa.
Nas savjet je da ne kupujete gumu koja je starija od 4godine . Datum proizvodnje možete naći iza DOT (US-Deparment of Transport) broja koji se nalazi sa strane na gumi. Četveroznamenkasti broj označava novije gume ( na primjer „2103“ znači 21 tjedan 2003 godine), dok po troznamenkastom broju možete prepoznati starije gume ( „218“ znači 21 tjedan 1998 ili cak 1988 godine). Potrošnja gume pak ovisi o različitim faktorima kao što su: materijal od kojega je napravljena cesta, snage i okretnog momenta mašine, načina vožnje, vožnje sa ili bez suvozaća, pritiska zraka u gumama, temperature okolice i još dosta drugih faktora”. Dunlopov strucnjak Kaballa nastavlja. “Uzimajući u obzir sve te faktore možemo reći da gume za motore traju izmeđju 2 000 i 10 000 kilometara. Karl Heinz Diphold (Metzeler, Pirelli), sa kojim sam imao priliku odvoziti par utrka, relativira ovu izjavu. “Naše iskustvo je da Sport-Touring gume traju samo 20 posto duže od čistih supersportskih guma”. Pošto vozači Touring motora, ovisno o načinu vožnje, sa svojim gumama voze i do godinu dana, pogrešna je odluka pri odabiru za njih kobnija nego kod vozača koji svoje gume potroše za dva ili tri sata na trkaćoj stazi. Kako onda izabrati ispravne gume za svoj motor. Sva četiri sugovornika su kao iz puške odgovorili, “citajte motoplus-web.de”. Šalim se. Ali u stvarnosti. Internet je bio prvi čega su se “gumari” sjetili. Ovdje su prvenstveno mislili na svoje web stranice, dok je pisani tisak bio druga preporuka za sakupljanje informacija. Interesantna je još jedna izjava koju smo već par puta napisali na stranici. “Moderne Hyper-Sport gume nisu najbolji odabir za cestu. Temperature koje su potrebne za njihov optimalan grip se ostvaruju samo na trkaćim stazama. Normalne cestovne gume funkcioniraju bolje na nižim temperaturama. Razliku ćete vidjeti najkasnije kad vam na povratku kući počne padati kiša. Onda možete sažalijevati suvozača koji je na svoj motor montirao jednu od tih “čuda” sa “Moto GP” tehnikom, koji će se “čuditi” da vas ne može slijediti”. “Za sve vozače koji na stazu ne izlaze vise od dva puta godišnje a ostatak voze na cesti, preporučujem normalne cestovne gume”, zavrsava Holger Vogt.