-MV-AGUSTA-
New member
...osoba koja skrivi prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom odgovara za ubojstvo
ČLANICA Dravnog sudbenog vijeća, te redovita profesorica i predstojnica Zavoda za kaznene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilita u Splitu Anita Kurtović u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju komentirala je i objasnila kaznenu politiku u Republici Hrvatskoj.
Naime, proteklih se tjedana u javnosti podigla bura oko smanjenja kazne Ivanu Primorcu zbog kojeg su poginule dvije 16-godinje Makaranke, a kojemu je i prvotno bila izrečena, prema miljenju javnosti, blaga kazna u visino od dvije i pol godine zatvorila.
U Hrvatskoj trenutno vrijedni zakon prema kojemu je vaeća kazna za izazivanje nesreće od jedne do deset godina zatora, no samo iznimno osoba dobije maksimalnu kaznu.
Anita Kurtović u razgovoru za Slobodnu kazala je kako je vlast od 1998. godine svoju kaznenu politiku počela temeljiti na smanjenu zatvorskih kazni, zbog svjetskog trenda ublaavanja kaznenopravne represije, gdje su se počele izricati sve blae zatvorske kazne ili su se iste zamjenjivale uvjetnom kaznom, drutveno korisnim radom i slično.
"Posebni maksimum, odnosno najvia kazna izriče se iznimno ili nikada. S obzirom da samo jedna inkriminacija pokriva cjelokupni promet, pretpostavljam da je zakonodavac izricanje posebnog maksimuma i kazni bliih njemu rezervirao za stradanja većeg broja ljudi u autobusnom, eljezničkom, zračnom i brodskom prometu. Naime, zakon je pod iste kaznene okvire stavio i slučajeve delikata počinjenih osobnim vozilima kao i onih počinjenim sredstvima koja prevoze veliki broj ljudi, pa mu se stoga moe prigovoriti da je, umjesto da sam izrazi stav o različitoj teini tih djela, to prepustio sudu." - komentirala je Kurtović koja je pojasnila i kakva je praksa u drugim zemljama.
U europskim zemljama postoje dva modela. U prvom, austrijskom, uopće ne postoji prometni delikt, već se osobi koja je skrivila prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom sudi za kazneno djelo ubojstva iz nehaja, a ako je netko teko ozlojeđen osoba odgovara za nanoenje tekih tjelesnih ozljeda iz nehaja.
"Drugi model, njemački, sadri niz posebnih izdiferenciranih prometnih delikata kao delikata ugroavanja, kod kojih će počinitelj, ako dovede do tjelesne ozljede ili smrti neke osobe, odgovarati za stjecaj kaznenih djela. To znači i za kazneno djelo ugroavanja javnog prometa i za kazneno djelo protiv ivota i tijela iz nehaja." - dodala je Kurtović.
ČLANICA Dravnog sudbenog vijeća, te redovita profesorica i predstojnica Zavoda za kaznene znanosti Pravnog fakulteta Sveučilita u Splitu Anita Kurtović u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju komentirala je i objasnila kaznenu politiku u Republici Hrvatskoj.
Naime, proteklih se tjedana u javnosti podigla bura oko smanjenja kazne Ivanu Primorcu zbog kojeg su poginule dvije 16-godinje Makaranke, a kojemu je i prvotno bila izrečena, prema miljenju javnosti, blaga kazna u visino od dvije i pol godine zatvorila.
U Hrvatskoj trenutno vrijedni zakon prema kojemu je vaeća kazna za izazivanje nesreće od jedne do deset godina zatora, no samo iznimno osoba dobije maksimalnu kaznu.
Anita Kurtović u razgovoru za Slobodnu kazala je kako je vlast od 1998. godine svoju kaznenu politiku počela temeljiti na smanjenu zatvorskih kazni, zbog svjetskog trenda ublaavanja kaznenopravne represije, gdje su se počele izricati sve blae zatvorske kazne ili su se iste zamjenjivale uvjetnom kaznom, drutveno korisnim radom i slično.
"Posebni maksimum, odnosno najvia kazna izriče se iznimno ili nikada. S obzirom da samo jedna inkriminacija pokriva cjelokupni promet, pretpostavljam da je zakonodavac izricanje posebnog maksimuma i kazni bliih njemu rezervirao za stradanja većeg broja ljudi u autobusnom, eljezničkom, zračnom i brodskom prometu. Naime, zakon je pod iste kaznene okvire stavio i slučajeve delikata počinjenih osobnim vozilima kao i onih počinjenim sredstvima koja prevoze veliki broj ljudi, pa mu se stoga moe prigovoriti da je, umjesto da sam izrazi stav o različitoj teini tih djela, to prepustio sudu." - komentirala je Kurtović koja je pojasnila i kakva je praksa u drugim zemljama.
U europskim zemljama postoje dva modela. U prvom, austrijskom, uopće ne postoji prometni delikt, već se osobi koja je skrivila prometnu nesreću sa smrtnom posljedicom sudi za kazneno djelo ubojstva iz nehaja, a ako je netko teko ozlojeđen osoba odgovara za nanoenje tekih tjelesnih ozljeda iz nehaja.
"Drugi model, njemački, sadri niz posebnih izdiferenciranih prometnih delikata kao delikata ugroavanja, kod kojih će počinitelj, ako dovede do tjelesne ozljede ili smrti neke osobe, odgovarati za stjecaj kaznenih djela. To znači i za kazneno djelo ugroavanja javnog prometa i za kazneno djelo protiv ivota i tijela iz nehaja." - dodala je Kurtović.
