karburatori regulirani lambda sondom!??!!
- Thread starter grgaSH
- Start date
Jojo Reborn
Member
Kod normalnog sistem ubrizgavanja pri idealnoj smjesi sonda izmjenjuje napon od 200-850mv i šta su veći okretaji to se odvija brže.Toliko brzo da se to vidi jedino osciloskopom.
stankovukovic
New member
grgaSH said:
Prvo moras doc do toga da vozis motor, kad ga vozis i peglas karticu mozes paralelno kemijati sa sondom, pazi da se masina ne razleti prije nego dode na motor :jesus:
Jojo Reborn
Member
Promjena napona je uzrokovana promjenom smjese. Problem je šta optimalna smjesa traži konstantno korigiranje.Ako ti je smjesa bogata napon će bit konstantno visok ili obrnuto oko je siromašna.Znaći izmjenjivanje je uzrokovano korekcijom smjese ane samom sondom.grgaSH said:
grgaSH
Active member
Jojo Reborn said:
da to je ok
sonda bi služila samo kao mjerni element za mjerenje kvalitete smjese u određenom režimu rada, nebi bilo idealno ni prije ni poslije, a ni na tim okretajima na kojima bi dobio relativno dobru željenu smjesu fizičkim podešavanjem.. mislio sam samo olakšat podešavanjeJojo Reborn
Member
Sonda više služi kao korekcija za promjene parametara prilkom različitih okretaja.Ali bi ti mogla poslužit ko informativni orjentir prilikom podešavanja.Grijač(dvi bile žice)je bitan samo dok je sonda ladna.
GeM
Member
Ideja korigiranja rada rasplinjača po mjerenju sadržaja ispušnih plinova ( najčešće O2 ) je realna i
u prošlosti provedena na više tipova automobila ( i u serijskoj proizvodnji ).
Provedba ideje je zahtijevala dorade rasplinjača u smislu dogradnje rasplinjača servomotorom ( servoelementima ! )
koji omogućava promjenu radne karakteristike rasplinjača. Radna karakteristika rasplinjača sastoji se
od nekoliko segmenata koje pokrivaju pojedini podsustavi rasplinjača ( dize , igle, klizne i leptiraste zaklopke, difuzor )
čiji rad se preklapa i rezultantno treba biti "gladak" u cjelokupnom području rada
( 0-100% "gasa", 0-100% opterećenja i cjelokupni raspon brzine vrtnje ).
Potreba paralelnog djelovanja na više podsustava za promjena radne karakteristike rasplinjača rezultirala je složenim,
relativno nepouzdanim i svakako skupim izvedbama rasplinjača. No to je samo jedan problem !
Složeniji problem je dinamika korištenja motornih vozila. Tijekom nestacionarnih aktivnosti
( ubrzavanje , kočenje motorom , mijenjanje "brzina" , ... ), stehiometrijska korekcija ( "lambda" korekcija )
radi sve, samo ne dobro. Pogodna je samo tijekom stacionarnog korištenja ( vožnja istom brzinom i opterećenjem ).
Daljnji problem je i problem korištenja samo O2 sonde za kontrolu izgaranja. O2 sonda ( lambda sonda ) dobro
pokazuje visok pretičak zraka u izgaranju, no zbog nelinearnosti i nereproducibilnosti signala zakazuje pri
približavanju optimalnom izgaranju. Pokazuje se ( a tako i rade svi ECU injektorski sustavi ) da je i tijekom
stacionarnog rada potrebno stalno varirati odnos zrak-gorivo i na sondi pratiti odgovarajuće osciliranje
mjerenja slobodnog kisika. Tako u stvarnosi ispuh postaje na trenutke prebogat, a na trenutke i gotovo bez kisika -
ali u prosjeku super.
Usput rečeno, takav rad odgovara i katalizatorima ( katalizator se brine za dodatnu oksidaciju CO i
preostalih nesagorjelih CH , ali isto tako za redukciju NOx-eva - no to je ipak već druga priča )
Već samo iz prethodno navedenog ( a sve je vrlo pojednostavljeno ), postaje jasno da se pored "usavršavanja"
rasplinjača za potrebe regulacije odnosa gorivo/zrak pojavila i potreba "upravljanja i vođenja" rada rasplinjača.
Naravno, da kada je to postalo jasno, i posljedice su bile predvidive - slom ideje o ekološki naprednom korištenju rasplinjača.
Prelaz na znatno izvedbeno jednostavniju, pouzdaniju, jednostavniju za servisersko održavanje
( nažalost ne i naše "amatersko" prčkanje" ) i što je najbitnije puno, puno jeftiniju tehnologiju ubrizgavanja
i mikroprocesorsku kontrole istog ( ECU ) je postao neminovnost.
P.S.
Regulirano prigušivanje/otvaranje usisa ( ulaz u rasplinjač ili airbox ) i/ili regulirano dodavanje "falš" zraka definitivno nije put realizacije !
( O tome možemo u nekom drugom postu
)
u prošlosti provedena na više tipova automobila ( i u serijskoj proizvodnji ).
Provedba ideje je zahtijevala dorade rasplinjača u smislu dogradnje rasplinjača servomotorom ( servoelementima ! )
koji omogućava promjenu radne karakteristike rasplinjača. Radna karakteristika rasplinjača sastoji se
od nekoliko segmenata koje pokrivaju pojedini podsustavi rasplinjača ( dize , igle, klizne i leptiraste zaklopke, difuzor )
čiji rad se preklapa i rezultantno treba biti "gladak" u cjelokupnom području rada
( 0-100% "gasa", 0-100% opterećenja i cjelokupni raspon brzine vrtnje ).
Potreba paralelnog djelovanja na više podsustava za promjena radne karakteristike rasplinjača rezultirala je složenim,
relativno nepouzdanim i svakako skupim izvedbama rasplinjača. No to je samo jedan problem !
Složeniji problem je dinamika korištenja motornih vozila. Tijekom nestacionarnih aktivnosti
( ubrzavanje , kočenje motorom , mijenjanje "brzina" , ... ), stehiometrijska korekcija ( "lambda" korekcija )
radi sve, samo ne dobro. Pogodna je samo tijekom stacionarnog korištenja ( vožnja istom brzinom i opterećenjem ).
Daljnji problem je i problem korištenja samo O2 sonde za kontrolu izgaranja. O2 sonda ( lambda sonda ) dobro
pokazuje visok pretičak zraka u izgaranju, no zbog nelinearnosti i nereproducibilnosti signala zakazuje pri
približavanju optimalnom izgaranju. Pokazuje se ( a tako i rade svi ECU injektorski sustavi ) da je i tijekom
stacionarnog rada potrebno stalno varirati odnos zrak-gorivo i na sondi pratiti odgovarajuće osciliranje
mjerenja slobodnog kisika. Tako u stvarnosi ispuh postaje na trenutke prebogat, a na trenutke i gotovo bez kisika -
ali u prosjeku super.
Usput rečeno, takav rad odgovara i katalizatorima ( katalizator se brine za dodatnu oksidaciju CO i
preostalih nesagorjelih CH , ali isto tako za redukciju NOx-eva - no to je ipak već druga priča )
Već samo iz prethodno navedenog ( a sve je vrlo pojednostavljeno ), postaje jasno da se pored "usavršavanja"
rasplinjača za potrebe regulacije odnosa gorivo/zrak pojavila i potreba "upravljanja i vođenja" rada rasplinjača.
Naravno, da kada je to postalo jasno, i posljedice su bile predvidive - slom ideje o ekološki naprednom korištenju rasplinjača.
Prelaz na znatno izvedbeno jednostavniju, pouzdaniju, jednostavniju za servisersko održavanje
( nažalost ne i naše "amatersko" prčkanje" ) i što je najbitnije puno, puno jeftiniju tehnologiju ubrizgavanja
i mikroprocesorsku kontrole istog ( ECU ) je postao neminovnost.
P.S.
Regulirano prigušivanje/otvaranje usisa ( ulaz u rasplinjač ili airbox ) i/ili regulirano dodavanje "falš" zraka definitivno nije put realizacije !
( O tome možemo u nekom drugom postu
)Tommee
New member
GeM said:
Joj ne kuzim sto se svi kace za ecu, ko da je sveti gral. Pa i da se rasplinjaci idu regulirati servoputem i da se podatci uzimaju sa senzora treba ECU, nece doc sveti nikola i obradivati podatke za nas...
Problem je, za pravilno funkcioniranje, sto se agregat i parametri agregata moraju konstantno mjeriti kako bismo mogli regulirati sve rezime rada, mi te podatke nemamo, i zato je ovo trenutno neizvedivo...
OldBoy
New member
Napredak je nemilosrdan i neka su rješenja stvar prošlosti. Što god da učiniš na karburatorima, nećeš se ni na puškomet približiti elektronikom kontroliranom ubrizgavanju. Gruba analogija bi mogli biti satovi: postoje vrlo skupi mehanički satovi sa višestoljetnom tradicijom, ali po pitanju točnosti mjerenja vremena (a to JESTE svrha sata!) nemaju šanse niti protiv dvadesetak eura plaćenih digitalnih.
grgaSH
Active member
još ću jednom ponovit, osnovna ideja mi nije bila glumit digitalni sustav upravljanja, niti se na koji način približit njegovim karakteristikama upravljanja, jer nisam se jednom susreo sa arhitekturom računala i asemblerskim programiranjem pa da ne znam koliko je parametara potrebno pratit da bi se i puno jednostavniji proces ispravno proveo i ostao stabilan :jesus: htio sam na neki način izmjerit kvalitetu smjese nakon dorade karburacije, ako postoji bilo koji razuman način osim kupnje skupih uređaja vrlo lako ću ga prihvatit
vickodu
New member
grgaSH said:još ću jednom ponovit, osnovna ideja mi nije bila glumit digitalni sustav upravljanja, niti se na koji način približit njegovim karakteristikama upravljanja, jer nisam se jednom susreo sa arhitekturom računala i asemblerskim programiranjem pa da ne znam koliko je parametara potrebno pratit da bi se i puno jednostavniji proces ispravno proveo i ostao stabilan :jesus: htio sam na neki način izmjerit kvalitetu smjese nakon dorade karburacije, ako postoji bilo koji razuman način osim kupnje skupih uređaja vrlo lako ću ga prihvatit
Mjerenjem temperature ispusnih plinova :misli: