Krov

mate said:
I moj susjed ima limeni krov, zapravo bakreni, uključujući i dimnjak i sve što se vidi. Meni se baš ne sviđa, iako je skroz novi a kažu da će se se s vremenom uhvatiti patina. To mi se sviđa još manje. :mrgreen:
zgledala bu kuća ko umjetnički paviljon :mrgreen:
 
Otkad su na Lisinskom promijenili stari bakar, meni to ne liči na Lisinski.

Kad netko veli Lisinski, prvo mi se stvori slika nekog objekta sa zelenim krovom  :mrgreen:
 
kaj su sad metnuli :misli: plehovinje iz čajne,to nebu abšisalo u zelenu :mrgreen:
 
DamirK said:
Sused? Krov ce biti zelen  :mrgreen:

:dobar:

bakarov oksid je crn. Svaka kućanica će t to potvrdit, bakreno suđe i kalupi za npr kuglof budu crni od oksida. zelena patina na bakrenim krovovima je rezultat reakcije bakra s kiselim spojevima iz zraka
 
Nakon 17 godina evo i meni na par mjesta procurila šindra, i sad kako god bilo mislim da ce na nju lim. Nabiju se letve ili štafle i lim gore, ionak ce iznutra biti stan (kad-tad) pa ce biti izolacija. Stvar je u tom da za crijep treba biti i jace kroviste, a i financije su u pitanju.
 
jolly the roger said:
:dobar:

bakarov oksid je crn. Svaka kućanica će t to potvrdit, bakreno suđe i kalupi za npr kuglof budu crni od oksida. zelena patina na bakrenim krovovima je rezultat reakcije bakra s kiselim spojevima iz zraka

I cemu ce biti izlozen krov? Kuglofu ili kiselim kisama?  :misli:
 
Tamo padaju uglavnom krafne. :mrgreen: Mislim da je razlika vjerojatno u leguri ili nekom premazu jer lik nije seljačina i nema šanse da ide u zeleno a i svi radnici su potvrdili isto. :mrgreen:
 
vladof said:
Nakon 17 godina evo i meni na par mjesta procurila šindra, i sad kako god bilo mislim da ce na nju lim. Nabiju se letve ili štafle i lim gore, ionak ce iznutra biti stan (kad-tad) pa ce biti izolacija. Stvar je u tom da za crijep treba biti i jace kroviste, a i financije su u pitanju.

Kod mene 16 godina i isti slucaj. Stavljen lim prije mjesec dana (sindra je skinuta) pa da vidim koliko ce to trajat :)

Btw, zivim u potkrovlju i kisa nije nista glasnija sa limom, barem ja ne cujem razliku

Sent from my HTC One X using Tapatalk 2
 
3alfa3 said:
Kod mene 16 godina i isti slucaj. Stavljen lim prije mjesec dana (sindra je skinuta) pa da vidim koliko ce to trajat :)

Btw, zivim u potkrovlju i kisa nije nista glasnija sa limom, barem ja ne cujem razliku

Sent from my HTC One X using Tapatalk 2
ja ne mislim skidati šindru, nek ostane za izolaciju, umjesto ter papira
 
Ponudil si se, pa izaberi sam.

Neprohodne moš zanemarit, znaci prohodne i zelene (tehnologija i materijali)
 
neka osnovna podjela su, topli (stropna i krovna konst. zajedničke), hladni (ili ventilirani - stropna konst. od krovne odvojena slojem zraka) i obrnuti (na konst. ide prvo hidroizolacija pa toplinska)

znači, slojevi idu ovako:

topli:
hidroizolacijska membrana
toplinska izolacija
parna brana
nosiva konst.

hladni (ventilirani):
hidroizolacijska membrana,
ventilirani sloj zraka
toplinska izolacija
parna brana
nosiva konst.

obrnuti:
balast (opterećenje topl. izolacije)
geotekstil (razdjelni sloj)
topl. izol.
hidroizolacijska membrana
nosiva konstrukcija.

u praksi se najcesce radi topli krov i to je ono kaj tebe vjerojatno zanima.

hidroizolacijske membrane:
1. na bazi okisidiranog bitumena i polimerom modificirani bitumeni (mada ovi drugi nisu tak loši, za ravne krovove danas su manje više istisnuti od druge navedene vrste)
2.sintetske trake PVC, ECB, TPO/FPO, 1 i 2 komponentni poliuretani
Vecina ravnih krovova je u PVC i TPO izvedbi, cisto zbog cijene i jednostavnosti instalacije. PVC je za nove krovove, a TPO se koristi tamo gdje folija dolazi u sloj sa nekim starim slojem (tipa bitumen). ECB se koristi tamo gdje je velika izloženost kemijskim onecescenjima, a poliuretani se koriste za velika prometna opterećenja.

toplinska izolacija: EPS/XPS, porofen, pluto, mineralna/staklena vuna. Pošto na nju dolazi balast, neki minimalni zahtjevi su da ima nosivost od bar 20kPa i stišljivost max 5%

parna brana: pe folije, kaširane metalne trake, lepenke s metalnim ulošcima...

insulacijska zaštita (zaštita od sunca, dolazi, ako završni sloj/hidroizolacija nije UV postojana), najčešće se koristi nasip šljunka, zaštitne ploče u sloju pjeska....

Prohodni krov:

napraviš ga ko topli krov i onda imaš više mogućnosti, recimo:
• Betonske ploče u sloju pijeska debljine 3 cm. Između hidroizolacije i pijeska
položi se PE folija 0.1 mm ili PES filc, kao razdjelni sloj
• Ploče umjetnog ili prirodnog kamena u sloju pijeska (fugirane reške) ili šljunka
debljine 3 cm s razdjelnim slojem od PE folije ili PES filc ili ploče na podmetačima sa
Ili bez reguliranja visine opločenja.
• Keramičko opločenje u mortu ili ljepljene, na betonskom estrihu. Dilatacije
estriha i opločenja zajedno treba izvesti u poljima 5 – 6 m2. Između morta ili estriha i
hidroizolacije treba položiti dva razdjelna sloja (PE folija, krovna traka, netkani tekstil,
sloj uvaljanog pijeska 4/8 mm debljine 3 cm, perforirana PE traka s čepovima za
dilataciju i drenažu...) prema projektu.

naravno, nemoram spominjati, da se mora staviti odgovarajuća toplinska izolacija koja ce izdržati projektirano opterećenje.

Zeleni krov:

Zeleni krov (krovni vrt) je produžetak postojećeg krova koji uključuje hidroizolaciju i sprječava prodor korijena, drenažni sustav, filterski sloj i vegetacijski sloj.

Podjela:

ekstenzivni - lagana vegetacija
intenzivni - ogromne mogućnosti zelenila, cak se može i posaditi drveće

slojevi:
ozeljenje
supstrat
filtracijski sloj
sabirno drenažni sloj
protukorjenoska hidroizolacija
nosiva konstrukcija

ugrubo, to ti je to. Svaka stavka ti je poglavlje za sebe tak da nema smisla da sve pišem. Ja sam napisao prek 60 stranica toga ;)

 
Dobar  (y)

Pretpostavljam da si pisao dipl. ili slično na temu, jesi li možda proučavao nove tehnologije/materijale dostupne na tržištu (tuzemno/ino) glede membrana (hidro i parne), obzirom na odmak od/do kad si pisao rad.
 
pod hidroizolacije obrati pozor na sintetske trake. To ti je ono kaj se 99% danas upotrebljava. Pogotovo PVC/TPO folije ;)