Krov

Back
Prob1em said:
od gore prema dolje:

crijep
letva
kontraletva
paropropusna/vodonepropusna folija
oplata (daska, osb, ...)
toplinska izolacija
parna brana
knauf
Click to expand...

kontra letve idu od sljemena krova prema dolje cijelom visinom, na te kontra letve idu letve i na njih crijep
Tak dobivaš ventilirani krov, nema kondenzacije i bolja termoizolacija ljeti, vrući zrak ispod crijepa seli se u sljeme i onda kroz zračnike van, guglaj ventilirani krov,pa buš našel više informacija
Paroprupusna - vodoneperopusna folija, to je dosta bitno a a najbitnije ne stavit puno jeftiniju ljepenku jer je paronepropusna i postoji mogućnost da ti daske na koje je zabijena folija popljesnive, posebno ako je u pitanju stambeno potkrovlje
Izolacija....mineralna vuna, minimalno 20cm, ja stavio 25 i 30 gdje se dalo
Paroprop. membrana objašnjena gore, to bude jeftino jer nebitno da je vodonepropusna
 
Čuo sam od ljudi da su se šindre razilazile jer vani stavljaju mrtvo drvo , a kod nas su ljudi letvali ili dasklali sa friškim drvom. Dali je to moguć razlog? Čini mi se logično popšto drvo još dosta radi , a kod nas su većinom daske, letve dosta friške :misli:
 
Največu ulogu u propadanju šindre na našim prostorima igra nedostatak ventilacije ispod oplate. Večina krovova pokrivenih šindrom napravljena je prije 15 -20 god. kad je to bilo popularno. Rijetki investitori su tada bili voljni uložiti lovu u ventilirani krov jer je to u to vrijeme značilo duplu  daščanu oplatu sa ventilacijskim prostorom. Sada je situacija malo bolja jer imamo razne folije na tržištu koje mogu zamijeniti donji sloj daščane oplate.  Krovovi bez ventilacije se pojačano griju, a nema odvođenja topline. Zbog toga šindra duže traje na vrtnim kučicama, ili sjenicama, nadstrešnicama , ili kako tko voli. One su uglavnom otvorene i sa donje strane je daska prozračivana. Postoje i razlike između materijala od kojih su pojedine šindre napravljene. Osnovna je u nosivom sloju koji može biti od impregniranog papira (ljepenka) ili staklene koprene. Ostali slojevi su uglavnom isti kod svih proizvođača. Za naše uvjete velikih temperaturnih razlika se je šindra na staklenoj kopreni pokazala boljom. Šindra na impregniranom papiru s vremenom lagano popuca, pa se zimi za nešto viših temperatura papir napije vode. Padom temperature se ta voda smrzne i raširi, a to se manifestira otpočetka podizanjem rubova pera u zrak, a kasnije njihovim pucanjem. Kanadski proizvođači uglavnom rade na papiru, a talijani na kopreni, iako ima i belgijskih, njemačkih .. ali su slabije zastupljeni. Drvo nebi trebalo igrati preveliku ulogu ako se poštuju naputci proizvođača. Daske  ne bi smjele biti uže od 8 cm, niti šire od 15cm, tako da se njihovo širenje i sakupljanje svede na najmanju moguću mjeru. Ako je netko stavljao npr. dasku širine 30 cm i još k tome sirovu, onda je to več problem. NJenim skupljanjem kod sušenja čavao koji za zabijen kroz šindru u dasku radi rupu u šindri i otvara prolaz vodi.. itd, itd.....
 
Zanimljivo, varaždinci Prob1em/Lovro nisu suglasni jel u donjem sloju ide paropropusna ili nepropusna membrana  :misli:
 
moji slojevi su točni  :mrgreen:
logično je da ide parna brana ispod toplinske izolacije iz razloga da vlaga iz prostorije ne ulazi u toplinsku izolaciju i konstrukciju, a u gornji sloj (na oplatu) da dolazi folija koja iznutra prema van pušta paru, a izvana prema nutra ne pušta vodu ;)

uostalom, moju tvrdnju možeš naći na miljun presjeka koji se mogu naći na netu (jedan od njih sam stavio na prošloj stranici)
 
ljacmi said:
Čuo sam od ljudi da su se šindre razilazile jer vani stavljaju mrtvo drvo , a kod nas su ljudi letvali ili dasklali sa friškim drvom. Dali je to moguć razlog? Čini mi se logično popšto drvo još dosta radi , a kod nas su većinom daske, letve dosta friške :misli:
Click to expand...

Gle, ako neka tvrtka u Kanadi daje garanciju za svoj proizvod 30 godina, a isti traje 7-8, mislis da bi jos uvijek poslovala u Kanadi ili Americi gdje te tuze jer im se pidzama zapalila u pozaru?
 
bregovljan said:
Kanadski proizvođači uglavnom rade na papiru, a talijani na kopreni, iako ima i belgijskih, njemačkih .. ali su slabije zastupljeni.
Click to expand...

ova izjava ti ne stoji

http://www.iko.com/products/architectural/cambridge-ar/#homeowner

fino piše fiberglass base. I to piše na svakom modelu. I opet ponavljam, to kaj su naši prodavači prodavali šindru koju oni tamo koriste na privremenim objektima (poljski wc-i, barake,...) pod originalnu kanadsku šindru, čini nas samo magarcima  :mrgreen:
 
sax said:
Zanimljivo, varaždinci Prob1em/Lovro nisu suglasni jel u donjem sloju ide paropropusna ili nepropusna membrana  :misli:
Click to expand...

Pardon, zadnja recenica u mojem postu je zbunjujuca al meni sasvim logicna jer ju ja napisal, hehe
Problem je ispravno napisal a ja se izgubil u tipkanju na mob-u
(y)
Samo da ponovim, na kroviste NE stavljati ljepenku zato jer vodo i paronepropusna u oba smjera
 
100 riječi i ceduljica....i nebu dosta :mrgreen:
 
Prob1em said:
ova izjava ti ne stoji

http://www.iko.com/products/architectural/cambridge-ar/#homeowner

fino piše fiberglass base. I to piše na svakom modelu. I opet ponavljam, to kaj su naši prodavači prodavali šindru koju oni tamo koriste na privremenim objektima (poljski wc-i, barake,...) pod originalnu kanadsku šindru, čini nas samo magarcima  :mrgreen:
Click to expand...

Napisao sam uglavnom, a IKO nije jedini kanadski proizvođač. Što se tiče spomenute firme, oni su prvu šindru na kopreni napravili u Belgiji  upravo za tržište sa mediteranskom klimom. Godinama se ta šindra proizvodila samo u Belgiji. Još imam doma negdje njihove prospekte sa prezentacije. Međutim, sa tim su zakasnili, jer je zlatno doba šindre kod nas več bilo prošlo. U kanadi nisu imali potrebu raditi na kopreni jer se kod njih i ova na papiru odlično ponaša. Neznam koji su to prodavači prodavali šindru lošije kvalitete, a da to nisu  i napomenuli. Šindra za privremene objekte se vrlo lako prepozna ako  se i ne čita što piše na njoj. Tanja je i lakša od šindre prve kategorije, ali je napravljena od istih slojeva kao i ova bolja. Razlika je upravo u bazi . Ova lošija šindra ima 110 -115 gr/m2 koprene , a bolja kreće od 125 gr na više. Bio sam u tvornici Tegole Canadese u Vittorio Venetu u Italiji negdje sredinom devedesetih i u to vrijeme je talijanska šindra bila duplo kvalitetnija od najbolje kanadske, iako su od njih kupili  pogon za proizvodnju .  Sa kanadskom šindrom nisam radio preko 15 godina, a sa Tegolom radim još i danas, mada ni 5% kao nekad.  U to vrijeme sam  sa svim kanadskim šindrama koje su se mogle nači kod nas mogao ložiti vatru što i nije neka preporuka za stavljati na krov. Tegola se samo talila , koliko god je palio.  Ne da mi se više o šindri. Ogadila mi se više.
 
ova koja je na papiru opce nije za raspravu jer je to sranje koju su tipični hrvati uvaljivali svome narodu. A to da nisu narodu napomenuli ti svjedoče stotine krovova sa raspadnutom šindrom. Ja sam probao IKO paliti (na staklu) i nije baš išlo. Tegolu nisam probao, iako sam radio s njom. A o tome da je duplo bolja nebi diskutirao. Cambridge koji se postavio prije 15 godina još i danas izgleda kao i prvog dana. Super što si bio u tvornici tegole, moji su bili u belgiji  :LOL:


Uostalom, kao što veliš dosta o šindri. Ionako nije neki izbor za našu klimu. Crijep je tu zakon  (y)
 
angelo.ma said:
kad se odlučiš na mjenjanje u svaku rupu stavi SIKU i zaboravi na to  (y)
Click to expand...

Ok, jedino mi moras rec sto je to :)

Sent from my HTC One X using Tapatalk 2

 
3alfa3 said:
Ok, jedino mi moras rec sto je to :)

Sent from my HTC One X using Tapatalk 2
Click to expand...
http://hrv.sika.com/hr/solutions_products/02/02a008.html


Sent from my iPhone using Tapatalk 2
 
crobiker1 said:
http://hrv.sika.com/hr/solutions_products/02/02a008.html


Sent from my iPhone using Tapatalk 2
Click to expand...

Fala

Sent from my HTC One X using Tapatalk 2

 
Lovro Vz said:
Pardon, zadnja recenica u mojem postu je zbunjujuca al meni sasvim logicna jer ju ja napisal, hehe
Problem je ispravno napisal a ja se izgubil u tipkanju na mob-u
(y)
Samo da ponovim, na kroviste NE stavljati ljepenku zato jer vodo i paronepropusna u oba smjera
Click to expand...

Lovro samo da ti velim ta paropropusna folija nista nevalja ak ide na podaskani krov jer ako je u dodiru s dakom pušta vodu! Ljepenke je tu zakon i ima spojeve na kojem može para van! A ako krov nije podaskani onda je tu druga prica,ali nakon 5-6 godina izgubi svoju čvrstoću i lako se dere!
 
Ajmo ispocetka, posto svaki svoje mlati. Imam na krovu: grede
                                                                                          daske
                                                                                          šindru
koja jelte malo kaplje na par mjesta, nije alarmantno ali do iduce zime bi bilo dobro prekriti.
Ona ideja s limom mi se sve manje sviđa, pošto je taj lim sve tanji i sve slabije kvalitete, tako da vidim na par mjesta koji su ga metnuli pred par godina da je vec pohrđal.
Druga ideja bi bila crijep, ali posto mi je kroviste kao slabije za sindru koji crijep bi tu dolazil u obzir zbog svoje tezine,tj. koji je laksi.
Sindru bi ostavil gore zbog izolacije i samo metnul foliju i na to letvu i kontraletvu.

Izmjeril sada grede 12x14 razmak 80 cm.
 
You must log in or register to reply here.
Top Bottom