GUME - SVE ONO STO VAS ZANIMA

Skripter said:
2,5 - 2,9 su tlakovi za F motore (CBF, GSF, RF...)
2,3 - 2,5 su tlakovi za R motore (litre naviše) i RR manje zapremnine (750, 636, 600... )
2,2 - 2,4 su tlakovi za RR motore litrene zapremnine, znači ti su tvoji  :wink:

Tlakovi inače nemaju veze s markom ni tipom motora, vrstom guma ni gdje ili kako ih kaniš voziti  :mrgreen:


Hvala kompa na inf. Reče svijetlo i bi svijetlo ,tako ce i biti 2.2,2,4  ;)
 
Krmence said:
Hvala kompa na inf. Reče svijetlo i bi svijetlo ,tako ce i biti 2.2,2,4  ;)

E... nemoj slučajno...  :shock:
Poanta je bila da napišeš koje gume, koji motor i kako kaniš voziti  :embarrassed:

Inače, imaš na http://www.trackaddix.com/PirelliRaceTirePressures.pdf predložene tlakove za tvoje gume... ali pričekaj da gazda odgovori (y)
 
Pa bem mu misa , a znas kako se vozi polako sigurno ,i onda zavoj pa koliko ti tvoje mogucnosti dopuste  :021: :misli:
 
Krmence said:
Pa bem mu misa , a znas kako se vozi polako sigurno ,i onda zavoj pa koliko ti tvoje mogucnosti dopuste  :021: :misli:

2,1 - 2,5, nahrani psa i ne diraj ništa  :mrgreen:
 
Skripter said:
E... nemoj slučajno...  :shock:
Poanta je bila da napišeš koje gume, koji motor i kako kaniš voziti  :embarrassed:

Inače, imaš na http://www.trackaddix.com/PirelliRaceTirePressures.pdf predložene tlakove za tvoje gume... ali pričekaj da gazda odgovori (y)


Cbr sc57 ,sto se tice voznje nisam od onih koji ce isprobavati krajnju brzinu(malo me to popustilo) ne osjecam se sigurno kada sam 200+,ali da volim zavoj volim,neke kratke da 100kmH da se legne onako ljepo,i da se razumjemo daleko je to od onoga kako bih ja zelio ali malo po malo ,pa mouda i ostvarim to ,zato i pitam ucim istrazujem
 
Krmence said:
Pirelli Diablo rosso 3

2.5-2.9 ako su nove,kasnije nakon nekih cca 1000 km spusti na 2.3-2.7...
 
Što uzrokuje ovaj glatki trag na gumi?
Samo je na jednoj strani, cca 1/5 gume.
Prednja guma, ako se ne vidi sa slike.

 

Attachments

  • IMG_2450.JPG
    IMG_2450.JPG
    1.7 MB · Views: 259
RRi said:
2.5-2.9 ako su nove,kasnije nakon nekih cca 1000 km spusti na 2.3-2.7...

(y)

c/p

Svaka guma ima svoju idealnu radnu temperaturu, pri kojoj gazeći sloj ima najbolji grip. Isto tako postoji i idealni radni pritisak kad je guma ugrijana, pri kojem karkasa ima oblik u kojem guma u svakom trenutku idealno, odnosno maksimalnom površinom dodiruje asfalt. Idealni, odnosno najbolji hladni ili početni pritisak je onaj koji će nakon nekog vremena vožnje, dovesti do toga da u istom trenutku guma dostigne radnu temperaturu i pravilan pritisak u gumi, te šta je itekako važno, daljnjom vožnjom zadržati te vrijednosti konstantnima. Zato na utrkama oni tehničari non stop trče i mjere asfalt , pritisak i temperatur gume, te na osnovu dojmova vozaća korigiraju pritiske. Šta se događa, spuste mu pritisak, dobije na gripu, ali gubi na preciznosti gume i obrnuto. Prilikom svakog izlaska na stazu ( dok traju treninzi ), mijenjaju pritisak.Tokom treninga skupe dovoljno infromacija, da prije  same utrke, na osnovu temperature zraka i staze, mogu odrediti najidelaniji pritisak za te uvjete. ( Imao sam priliku provesti u Brnu na GP-u, vikend u garaži Bridgestona, i ne mogu vam opisati koliko se tu podatka skupi i na koji način se to sve skupa obrađuje.)

Sad dolazimo do civilne upotrebe i serijskih motora i vozača na cesti. U zavisnosti od načina vožnje, vrste motora i same gume, bilo bi poželjno za idealno funkcioniranje gume, koristiti različite pritiske. s druge strane treba voditi računa i o sigurnosti. Iz tog razloga, daju se preporučeni pritisci, koji će u svim situacijama ( uzevši u obzir sve gore navedeno) omogućiti da guma pravilno funkcionira. Kod manjih motora daju se preporučeni pritisci za vožnju u dvoje i kad je jedan na motoru. kod većih motora, pogotov kod onih koji razvijaju brzine od 260 km/h i više, uglavnom je preporučeni pritisak isti za oba slučaja. Radi se o sljedećem. Do brzine 240 km/h, guma ima konstantnu nosivost pri određenom tlaku,a preko 240 km/h ta nosivost pada i daljnjim porastom brzine još više i brže.

Da bi bilo jasnije, evo primjer.

Honda CBR 600 RR
Suha težina cca 155 kg
Težina sa svim tekućinama 184 kg
Dozvoljena nosivost 180 kg
Ukupna dozvoljena masa 364 kg

Na ovih 364 kg, u pojedinim slučajevima, u praksi se lako dostiže i 400 kg ( dva malo jača muškarca i dva ruksaka).

Gume Bridgestone BT-016  120/70 ZR17 58W
                        180/55 ZR17 73W
Maksimalni dozvoljeni pritisak za obje gume je 42 Psi, što iznosi cca 2,95 bara. pri tom pritisku prednja guma ima nosivost od 236 kg, a zadnja 365 kg. To zbrojeno daje 601 kg, što je daleko više od onih 400 kg.
Ali, sad dolazimo do sljedećeg. 2,9 u prednjoj gumi je toliko puno, da guma jednostavno nemože amortizirati neravnine, te je i deformira da stvara probleme u vožnji. Do 2,5 ti problemi se ne javljaju.
Dakle došli smo do 2,5 u prednjoj gumi što joj smanjuje nosivost na nekih 190 kg i imamo ukupnu nosivost od cca 555 kg, što je i dalje daleko više od onih 400 kg.
Ali , CBR 600 RR, ide maksimalno blizu 270 km/h.
Pri toj brzini prednja guma ima nosivost od cca 140 kg, a zadnja od 274 kg. došli smo do 414 kg, što je veoma blizu onih 400 kg.
Ovo je razlog zašto je u dvoje preporučeni pritisak 2,5 i 2,9 i ništa drugo. U ovom slučaju proizvođač vodi računa isključivo o sigurnosti.

Sad smo došli do solo vožnje. U ovom slučaju proizvođač gleda ekonomsku stranu, odnosno želi osigurati ispravno funkcioniranje gume u svim uvjetima, bez bojazni da će doći do nepravilnog trošenja, deformacije karkase , reklamacija i slično.

Vratićemo se unazad na priču o radnom pritisku.
Kad se kreće u vožnju, guma se mijesi, karkasa se zagrijava, što dovodi do zagrijavanja samog zraka unutar gume te porasta pritiska. Ovisno o stilu vožnje, sa različitim početnim tlakom, može se u vožnji doći do jednakih radnih vrijednosti. Odnosno, agresivniji vozać će prije opteretiti gumu, što će dovesti do naglijeg i većeg porasta temperature. Osim toga dvocilindrični motori, tipa Aprilia Tuono i slično, više opterećuju gume od četverocilindričnih.
Evo i tu primjer.
Aprilia Tuono i Suzuki Gsx-r 1000.
Ista kilaža, oboje vrhunski motori, i recimo iste gume. BT-016 u dimenzijama 120/70-17 i 190/50-17. Za Tuona je preporučeni pritisak 2,3 i 2,5, a za Suzukija 2,5 i 2,9. Dva su razloga, prvo šta je Suzuki u konačnici nekih 20-30 km/h brži( pitanje sigurnosti), a drugo Tuono je dva cilindra i kao takav u startu puno više opterećuje gumu od Suzukija ( veći porast tlaka u gumi pa radne vrijednosti dođu na isto.

Proizvođać u niti jednom trenutku ne može i ne želi riskirati sigurnost, i zbog toga su vrijednosti preporučenog tlaka uvijek a gornjoj granici.

Moja preporuka što se tiče pritiska je sljedeća.

R motori koji imaju preporućeni 2,5 naprijed i 2,9 nazad.

1. Oni koji se voze normalno, nek uvijek drže 2,5 i 2,9

2. Oni koji se voze po cesti onako kako ne bi smjeli

F 2,5  R 2,9 uvijek kad je vožnja u dvoje

F 2,3 do 2,4  R 2,7 do 2,8  solo vožnja, niže vrijednosti ( loš asfalt, niska temperatura) više vrijednosti ( dobar asfalt, viša temperatura)


R motori koji imaju preporučeni pritisak 2,3 i 2,5 ( uglavnom talijani dva cilindra )

1. svakodnevna upotreba i nomalna vožnja  F 2,3  R 2,5

2. F 2,4 do 2,5  R 2,6 do 2,9  vožnja u dvoje, auto put, velike temperatue

3. Solo vožnja ,oni koji se voze po cesti kako ne bi smajeli

F 2,2  R  2,4

Uz pridržavanje ovih pravila, gume će funkcionirati kako treba, a pružiće nešto ekstra zadovoljstva u vožnji, uz maksimalnu moguću kilometražu.

Evo još nekih zanimljivih primjera. Ovo gore se odnosilo na cestovne gume. a šta je sa gumama poput BT-002 Pro koji se namijenjene prvenstveno za stazu, a dosta njih ih koristi na cesti. Takve gume imaju preporučeni početni pritisak od F 2,1 i R 1,9 ( iznimka je novi Dunlop 211 sa početnim pritiskom od 1,2 do 1,3  ), koji se korigira +/- 0,2 bara u ovisnosti od vrste asfalta i vanjske temperature. Ali, to su podaci za stazu. Za cestu proizvođač ne navodi nikakve podatke, jer ih nije ni predvidio za takvu upotrebu. Pritisak od 2,5 i 2,9 je za gume takve konstrukcije preveliki, i po mom dosadašnjem iskustvu je najbolji kod upotrebe na cesti onaj na pola puta .

Dakle

Staza 2,1  1,9
Cesta 2,5  2,9

Preporučeni  cca  2,3 2,5

Imam još jedan zanimljiv primjer. Recimo Aprila Pegaso, enduro verzija sa dimenzijama 100/90-19 i 130/80-17. Na zadnjoj vilici je preporučeni pritisak 2,0 i 2,3 za vožnju solo. To stoji dok se na njega montiraju gume 50/50 tipa Bridgestone TW 47/48 i slično. Ali dostupne su u tim dimenzijama i gume od Bridgestona BW501/502 te BT 45, koje su po konstrukciji više cestovno orijentirane odnosno isključivo su cestovne. Za takve gume 2,0 i 2,3 je prenisko i zahtijevaju 2,3 i 2,5 da bi pravilno funkcionirale. Ako se o tome ne vodi računa onda se javljaju problemi sa nedostatkom gripa, odnosno guma puno mijesi i fali joj stabilnosti u zavoju, a i javlja se problem nepravilne i prebrze potrošnje. Tada dolaze na red komentari da guma ne valja.

Ne znam da li će se većina složiti s ovim gore napisanim, ali to je moje mišljenje koje je proizašlo iz prakse i iz teorije. Još jednom, puno toga ovisi o vozaću i okolnostima upotrebe, i svatko pritisak može prilagoditi sebi. Ono što je najbitnije znati je da se smanjivanjem pritiska, povećava potrošnja,smanjuje nosivost, ubrzava grijanje, ali i mogućnost pregrijavanja. S druge strane , povećavanjem pritiska, guma se teže grije, trošenje se smanjuje, povećava se nosivost , ali i guma gubi na fleksibilnosti i amortizaciji.









7
 
roby5 said:
Pozdrav !
Evo budući da tu ima puno gumi- znalaca jedno pitanje ? Naučili smo da je vrlo bitno dovesti gumu u radnu temperaturu da bi dala svoj maximum a i da bi mi bili sigurniji. Mene zanima da li se negdje može doći do podataka kolko je točna radna temperatura ( temp gdje guma daje 100 % performanse ) u stupnjevima ili nekoj drugoj mjernoj jedinici za točno određeni model gume određenog proizvođaća i da li proizvođaći uopće daju takav podatak ? Mislim da bi onda nam bio puno lakši odabir gume a ne oslanjati se na subjektivne opise tipa meni se brzo grije, meni sporo , meni nikako i sl...

c/p

Bimba, stalno čitam na forumu o racing street gumi kako se mora održavati ritam i period zagrijavanja..  Ok za period zagrijavanja ali o kojem se ritmu tu radi? Iz prve ruke,koja je min brzina da se ne ohladi racing street guma?

Uf, kada bi barem bilo tako jednostavno. Ovdje ću se referirat i usput prokomentirat i raspravu od prije nekoliko stranica ( koje gume, razlike, kome ide do ruba, kako se koja troši itd..)
Prije nego krenem, bitno je napomenuti da se sve napisano odnosi isključivo na radijalne gumu u standardnim dimenzijama 120/180/190/200. Kod drugih guma ( dijagonala, custom, enduro, scooter ) ima poveznica ali vrijede i neka skroz druga pravila

- prvo i osnovno, kako su već neki naznačili to nema veze sa brzinom. Brzina kao takva ne definira brzu ili sporu vožnju. Npr. auto put, Hayabusa i pun gas, to nije brza vožnja, s druge strane na cesti ne trebaš preći 160-170 km/h da bi se vozio ekstremno brzo ( npr.relacija Senj-Karlobag ). Poanta je u tome da brza vožnja nije nešto što je definirano maksimalnom brzinom nego načinom vožnje i kako se opterećuju ovjes, kočnice i gume. Za tako nešto ne postoji matematička formula.

Npr. pod pojmom ekstremne vožnje podrazumijeva se , barem ja , način vožnje koji cijelo vrijeme drži ovjes i gume napregnutim i pod opterećenjem. Znači netko tko se vozi normalno dolazi pred zavoj, u većini slučajeva skoro i ne koči nego samo pusti gas i/ili lagano prikoči, ulazi u zavoj nekom inercijom i kada vidi izlaz polako dodaje gas dok ne dostigne opet neku svoju putnu brzinu koja mu odgovara. Onaj tko se vozi sportski, dolazi sa večom brzinom, jače koči i jači otvara na izlasku, duže je na kočnici i prije dodaje gas ali princip je isti. Ekstremna vožnja podrazumijeva u biti vožnju vrlo blizu one na stazi, ograničena je uvjetima na cesti ali namjera je ista. Dakle, dolazi se pred zavoj nekom određenom brzinom koja je veća od neke normale, koči se agresivno i maksimalno, te se koristi motor donekle ( niže brzine ) , ali je poanta u tome da se ne uzima previše obla linija nego se recimo zakucava u tjeme zavoja i cijelo vrijeme tokom spuštanja u nagib se koristi kočnica ( u početku jače i kako se spušta u nagib pritisak pada), dolaskom u sredinu zavoja, kada počinje izlazak, kočnica se pušta i odmah se ide na otvaranje koje je maksimalno moguće a da guma ne pusti, i kako se iz zavoja izlazi otvaranje je sve jače i jače ). Na ovakav način nema praznog hoda , na ulasku u zavoj svu silu i trenje cijelo vrijeme preuzima prednji ovjes , kočnice i guma, a u drugom dijelu zavoja zadnji ovjes i zadnja guma.

Da to prebacim na gume, po meni treba znati sljedeće:

Prvo guma kao takva, se treba promatrati na dva načina.

  - Prva stavka je količina gripa koju guma pruža a to onda uvjetuje u kojem trenutku i koliko jako se može otvoriti gas bez da guma pusti. Ovdje ću se vratit na raspravu od prije nekoliko strana vezano za nagib i kako se guma troši, a određene zablude sam primjetio i u direktnom razgovoru sa kupcima prilikom kupovine guma
a) svaka guma , pa i oni najgori opanak, na otvorenoj cesti, kvalitetnom asfaltu kada je ugrijana može podnijeti puni nagib i u većini slučajeva nagib koji i sam motor može dozvolit. Koliko  guma ide do kraja, po meni uopće nije neka referenca vozačkih sposobnosti. To je uvjetovano vrstom i oblikom gume. Recimo Roadsmart , sport -touring guma , kada je do ruba potrošena, Na Supercorsi ili GP Raceru ima još dva centimetra do ruba. Mogu tu i dat primjer Supercorse u dimenziji 180/60-17, na cesti, pa čak ponekad i na stazi, zadnju gumu dovest do ruba je maltene nemoguće  Drugo, velika je razlika polizati gumu do kraja, a drugo je kada guma " radi" na samom rubu, što znači da se počne otvarat gas još dok si u punom nagibu. Treće, pritisak, ako guma treba biti na 2,9 , a recimo na 2,3 je, treba puno manji kut nagiba da bi se došlo do ruba nego kada je na 2,9.
b) stavljale su se slike kako se guma troši. Ovisno o načinu vožnje, tekstura gazečeg sloja nakon vožnje varira, međutim kada to postane pregrubo ( bila je jedna slika nekoliko stranica prije, ali ako je to odvoženo na cesti dobar je primjer ) to nema veze sa načinom vožnje, to ima veze sa tlakom koji je previsok ili u većini slučajeva prenizak, te sa ovjesom koji ne radi kako treba, ili nije dovoljno kapacitetan za takav način vožnje

- druga stavka je karkasa
To je nosivi dio gume koji određuje dinamička svojstva gume i uvjetuje ponašanje motora u vožnji.
a) prvo imamo oblik gume. Tupa guma ima veliku stabilnost na pravcu ali s druge strane je troma i pruža otpor kod spuštanja u nagib. S druge strane, oštra guma je nestabilna i nervozna na pravcu, ali je puno reaktivnija, lakše pada u nagib i u samom nagibu je precizna i stabilna, te manje širi putanju prilikom izlaska iz zavoja. Kada smo se dotakli ovoga, primjetio sam nešto tokom ovih godina. Početnici, oni koji imaju manje iskustva i nedostatak osječaja za motor, često upadnu u zamku kod odabira guma. Šta se događa. Navikli su se recimo na klasične sport-touring gume, i otpor koji takve gume pružaju kod spuštanja u nagib, njima se manifestira kao grip koji guma pruža i daje im osječaj sigurnosti. S druge strane , stave preagresivnu gumu oštrog profila, prvi zavoj, guma vuče dole i ide bez otpora i nastaje panika jer im to daje osječaj da guma ne drži.
b) sama konstrukcija gume, ovisno o namijeni zna biti različita, i onda dolazi do problema vezano za pritisak. Tu treba odvojiti striktno normalne gume i one gume Racing Street i Race orijentacije. Normalne gume ( sport-touring, sport, ) imaju karkasu predviđenu za normalne i preporučene pritiske, dok kod Racing Street i Race guma konstrukcija je bitno različita i predviđena je za puno niže tlakove i to ne točno određene nego u određenom rasponu. Taj raspon opet ovisi o vozaču ( tu već pričamo o nijansama ), kvaliteti asfalta te vanjskoj temperaturi. Neko generalno pravilo glasi, što je vožnja agresivnija to niži tlak i obrnuto. U svemu tome postoji još jedna zamka, a krivac je Dunlop, što znači da unutar ove kategorije treba imati na umu da postoje s jedne strane Dunlop GP Racer D211/212 i GP212 s jedne strane i svi ostali sa druge strane ( Supercorsa, Racetec, Battlax R10, Power Cup itd.. ). Naime Dunlop koristi N-Tec tehnologiju koja mu omogućava još niže tlakove u odnosu na ostale.
Po ovom pitanju ima puno problema, ljudi nisu upućeni u ovu tematiku, oslanjaju se na priče po kafićima, rekla -kazala, od " provjerenih racera" itd.. i onda jednostavno idu sa tlakovima puno niže nego što bi se trebalo. Gume ne rade kako treba, ne troše se kako treba i pada se zbog toga.

- Feeling
Da sada ne provjeravam, pa me nemojte držati za riječ, prije nekoliko stranica netko je, čini mi se komentirao Modesty, u stilu da li joj treba takva guma, a ona je dala jedna veoma kvalitetan, kratak i jasan odgovor,znam ali želim taj feeling.
a) ja sam uvjeren u sljedeće. Kada pričamo o cesti i kada su motori do 600-tica u pitanju, vrhunska sportska guma zadnje generacije je dovoljna i može podnijeti ne znam koliko ekstremnu vožnju bez rizika da neće to izdržati. Motiv za kupovinu Racing Street ili Race guma, opravdan je i ima pokriće upravo u tom feelingu koji pružaju takve gume. Isto kao i ovjes. Vrhunski ovjes kada se stavi na motor ne mora nužno značiti da će se taj voziti brže, ali kod istog načina vožnje, zahvaljujući boljem ovjesu, sve je nekako lakše, sigurnije, tečnije itd...
b) s druge strane, kada govorimo o tisućicama, tu već nakon neke granice sportske gume posustaju i racing street/race gume se nameću kao logičan izbor po pitanju same sigurnosti
c) u ovom kontekstu treba znati da se određene razlike kod većine ne osjete. Do određene granice po pitanju načina vožnje, a i ako gledamo sam osječaj za motor i vožnju kada je vozač u pitanju, te razlike se ne osjete toliko, a nakon te granice pričamo o nijansama koje puno znače. Recimo na moj način vožnje po cesti, u 99% slučaja , razlika između sportske i RS/racing gume mi je isključivo u osječaju, a razliku između Racing Street i race gume ne primjetim.
Da bi bilo jasnije, dat ću dva primjera.
- Dolaze nam mušterije u servis za recimo promijenit ulje. Tokom rada ustanovimo da su gume na 1,5 bar i da je ležaj volana ne pri kraju nego katastrofa. Kada im to spomenemo, u većini slučajeva, ili ostanu u čudu , ili kažu a primjetio sam nešto čudno ali nisam znao što je. Takvima, sve ovo gore napisano nema smisla i ne pomaže, a nažalost i takvi se voze ili nastoje vozit brzo.
- S druge strane, ima jedan naš kolega forumaš ( neću spominjat tko je jer momak drži do svoje privatnosti i ja to poštujem ) , koji se vozi strahovito brzo. Moje osobno mišljenje,kada je cesta u pitanju, da spada među nekoliko najbržih ljudi koje sam imao priliku upoznati u životu. Tada je vozio hiljadarku na Racetecu od Metzelera i to race smjesi. Jednom prilikom došli smo do priče o razlikama između K0,K1 i K2 , te specifikacije za cestu K3. Povod je bio, razlika u cijeni ( ako uzmemo startnu razliku , kao i razliku u kilometraži ), koje je dosta velika, i ja sam mu rekao da mu ne mogu dati konkretan odgovor , ali da cesta ima svoja ograničenja i u tom kontekstu da mislim da se isplati probat K3, jer dugoročno nosi velike uštede. Nakon par mjeseci dolazi kod mene u butigu i kaže da se vraća na K1. U prvi momenat ja sam zastao, nije mi bilo svejedno, jer sam ga ja jednim dijelom nagovorio da proba K3. Počeli smo razgovor i onda mi je on rekao jednu veoma pametnu rečenicu.
Ne brini, super je guma, i točno kako si rekao, razlika je u nijansama, ali radi se o tome da zbog načina kako se ja vozim, ta nijansa je meni velika kao kuća, i čini mi razliku da li ću pasti ili ne. 

I da zaključim priču oko ovog, tekst je dug, jer je dobra nadopuna onog teksta prije neki dan, gradivo pred sezonu. Prvo želim da naglasim da mi nije namjera da ispadnem prepotentan i da sve znam, i sve je ovo u dobroj namjeri da bi se svi mi vozili sigurnije tokom sezone.

Za 80% vozača na cesti, kada je guma u pitanju, kvalitetna sport-touring guma je i više nego dovoljna uzmemo li u obzir način vožnje, ostalima je sportska guma i više nego dovoljna a samo mali dio treba ekstremnije gume. Nažalost, ako gledamo prodaju po segmentima i pitanja koja se postavljaju kod kupovine, omjeri ispadaju puno drukčiji. Meni to govori sljedeće, a mislim da sam i prošle godine napisao nešto slično. Postoji neka želja za brzom vožnjom kod većine a ista nema pokriće u iskustvu i znanju, i pokazuje se veliki nedostatak osječaja za motor i samu vožnju, pa se onda to kompenzira kupovinom ekstremnijih guma, nadogradnjom ovjesa i drugih komponenti motora, jer se postojeće navodno dovelo do limita.
Mislim da svatko treba voziti za sebe i onoliko brzo koliko mu to dozvoljava znanje i tehnika, i dok se u samoj vožnji uživa i osječa ugodno, a ne ići preko granice zbog drugih ili želje za dokazivanjem. Onaj tko se zna vozit, vozit će se brzo i na lošoj gumi, a onaj tko ne zna, ne može mu pomoć ni guma, ni ovjes ni ne znam šta.

Po pitanju guma , a i svega vezanog za motor te vožnju, neke stvari se mogu staviti na papir i obajsniti , a neke ne, ali sam feeling za motor i cestu, to nitko nikome ne može objasniti a najbitnije je u cijeloj priči.

Da ne zaboravim, još jedna napomena vezano za pritisak. Sam sebi sam više dosadio po tom pitanju, ali još jedna napomena. Kod guma zadnje generacije, koje su toliko napredovale u zadnje vrijeme, a sve to zahvaljujući novim tehnologijama koje su ugrađene u njih, ispravan pritisak nikada nije bio važniji nego sada. Nove gume su toliko osjetljive na pritisak da mala razlika od vrhunske gume čini lošu gumu. Tako da budite po tom pitanju što redovitiji  (y)
 
Iebi Vyethar said:
hvala bimba, evo mt mi je na prodaju, a kakve su to sport gume ?  :misli:
šta nije to racing street ?

evo ti par c/p tekstova što sam do sada pisao :

To sa Sport , Hypersport , Supersport je zeznuta igra i zbunjuje. Stvar je u biti vrlo jednostavna i u biti si pogodio. Kada pričamo o radijalnim gumama za nakede, R-ove itd.. postoje u biti 4 osnovne kategorije guma:

Sport Touring
Sport
Racing Street
Race

Problem nastaje u tome što sport kategoriju svaki proizvođać " naziva" drugačije. Npr. Bridgestone Sve svoje sportske gume naziva "Hypersport" ( S20 , BT-016, BT-014 ) , Pirelli "Sport" ( DRIII, DRII, Diablo Rosso, Diablo ), Conti isto Hypersport , Metzeler Sport&Supersport itd...

Dakle, da bi bilo jasnije to bi otprilike izgledalo ovako ( moguće su manje greške jer sam kući pa je ovo sve iz glave )


Race
Metzeler                    Pirelli                                          Michelin              Bridgestone                Dunlop 
Racetec slick              Diablo Superbike Slick                    Power Slick Evo    Racing Battlax Vo2      Slickovi KR
Racetec RR K1&K2    Diablo Supercorsa V2 SC0,1,2,3      Power Cup Evo    R10 NHS                    D 212 GP

Racing Street
Metzeler                    Pirelli                                        Michelin                            Bridgsetone      Dunlop
Racetec RR K3            Diablo Supercorsa SP V2              Power Supersport Evo        RS10                GP Racer*
                                Diablo Supercorsa BSB                                                        BT-003 RS

Sport
Metzeler                    Pirelli                                          Michelin                            Bridgestone      Dunlop
Sportec M7RR            DRIII                                          Pilot Power 3                    S20 Evo            Sportsmart II
Sportec M5                DRII                                          Pilot Power 2CT                BT-016 Pro        Sportsmat
Sportec M3                Diablo                                        Pilot Power                        BT-014            Qualifier II

Sport-touring
Metzeler                    Pirelli                                        Michelin                            Bridgestone        Dunlop             
Roadtec 01                Angel GT                                    Pilot Road 4                      T30                    Roadsmart III
Roadtec Z8                Angel ST                                    Pilot Road 3                      BT-023                Roadsmart II
Roadtec Z6                Diablo Strada                            Pilot Road 2                      BT-021                Roadsmart

E sad, da preduhitrim potencijalna pitanja koja pretpostavljam da bi mogla biti , evo nekih dodatnih pojašnjenja

- na GP Racera sam stavio *, iz razloga što je on realno amaterska trkaća guma, a D212 GP profi trkaća guma ( pričamo o gumama sa šarom ) , jer Dunlop u biti nema u ponudi racingStreet gumu 

- Ako netko pokuša opovrgnuti moje navode  :mrgreen:pa ide u smjeru tipa da je Diablo Rosso III Hypersport a Diablo Rosso II Sport , ne stoji i evo činjenice. DRIII je novi model , zamjena za DRII stari model koji i dalje ostaje u ponudi ali po nižoj cijeni. Dakle, pričamo o sportskoj gumi zadnje generacije , i sportskoj gumi starije generacije, odnosno do prije mjesec dana isti odnos je bi DRII -Diablo , jer je DRIII tek izašao ove godine.  Svaki proizvođać pogotovo u Sport i Sport -Touring segmentu, ostavlja u proizvodnji i stare model uz nove unutar dvi-tri generacije, ali različitih cjenovnih razreda.

E sad dolazimo do Diablo Rosso Corse. Diablo Rosso Corsa je u biti spoj dvije gume iz Pirelli-eve ponude. Karkasa i sredina gazećeg sloja je DRII a bokovi gazećeg sloja je smjesa Supercorse. Realno gledajući , Rosso Corsa je jedina prava Hypersport guma na tržištu, dakle ispod Supercorse a poviše serije Diablo Rosso, a i točno tako ih Pirelli i deklarira.

Ono što treba imati na umu, da se sad tu opet ne pojave pitanje kako je ova bolja od ove, pa kako koja di pripada, to je nešto drugo. Klasifikacija neke gume u pogledu kategorije kojoj pripada bazira se isključivo na tome za kakvu je namjenu proizvođać deklarira i u skladu s tim kako je tehnički izvedena po pitanju konstrukcije karkase, deklarirane max.brzine, nosivosti,  udjela šare na gaznom sloju itd... E sad to što se neka pokaže bolja od druge ne mijenja kategoriju kojoj pripada. 


OdgovorCitat:Obavijest

c/p
Bliži nam se sezona, ponovo ćemo na cestu, a vidim da ima i dosta novih članova, a idemo prije sezone malo ponovit gradivo i proći neke bitne stvari vezano za gume.

1. Pravilan izbor gume

kod dosta vozača problem leži i u pristupu. Kad se odluče na kupnju, većinom traže savjet od prijatelja, prodavača, na forumima itd. To je u redu, dapače poželjno, ali problem leži u dosta slučajeva krivo postavljenom pitanju.

-Koje gume da kupim za moj xy motor?
Krivo! Vi ne kupujete gume za motor, nego za sebe!

Pitanje koje trebate sebi postaviti je
- Koje gume kupiti za moj stil vožnje i uvjete u kojima koristim xy motocikl?

Ono što želim kazati je da će motor kao takav podnijeti bilo koju gumu koja ispunjava minimalne tehničke specifikacije uvjetovane motorom na koji se ugrađuju ( dimenzije, indeks nosivosti i brzine ). S druge strane dosta motora se može voziti na različite načine i kod izbora gume motor je nebitan, bitan je vozač, odnosno stil vožnje i uvjeti upotrebe.

Dakle, kod kupovine guma , treba odabrati onu gumu koja svojim karakteristikama odgovara vašem načinu vožnje i uvjetima upotrebe.

Ima nekoliko stvari koje sam primjetio tokom godina bavljenja svojim poslom, a koje su veoma opasne.

a) često je presudan izbor guma savjet od prijatelja i poznanika, odnosno bolje rečeno preporuka istih za određene gume. To je u redu, međutim u večini slučajeva ne vodi se računa o tome da li se taj prijatelj vozi jednako ili slično kao onaj koji kupuje gume i tu nastaju problemi
b) dosta puta neiskusni ljudi kupuju previše ekstremne gume jer su one navodno mekše. Da imaju mekšu smjesu i bolje drže ali imaju i puno veću radnu temperaturu. To u praksi znači da zahtjevaju određeni ritam i period zagrijavanja da bi proradile, da tokom same vožnje ovisno o ritmu ( brže-sporije ) osciliraju u performansama jer se hlade. Ono što je najbitnije napomenuti da dok su hladne su sklone iznenadnim i naglim puštanjima, i to je u dosta slučaja razlog pada kod manje iskusnih ili recimo tako sporijih vozača
c) zbog određenih razloga , bilo estetskih, ilo zbog predrasuda da će bolje držat, često se puta kupuju gume šire od originalnih. Svaku gumu s obzirom na njenu dimenziju mora pratiti i odgovarajuća felga , i pod tim mislim prvenstveno na širinu iste. Kada se na felgu montira guma koja je šira nego što felga može podnijeti, ona je skupi u području pete ( onaj dio "obruča " gume koji sjeda na felgu ) i dolazi do deformacije gazečg sloja koji se u jednom trenutku "lomi ". Guma nema pravilan oblik , ne radi kako treba i u pojedinim slučajevima kada se dođe do određenog stupnja nagiba, guma propada i zbog toga se pada.
Dakle, ako već idete u tako nešto, posavjetujte se s nekim tko zna o tome i poslušajte savjet, nemojte glavom kroz zid i gurati po svome.

2.Pritisak u gumama

Veoma važna stvar kada su gume u pitanju možda i najbitnija. Pravilan pritisak u gumama omogućuje gumi optimalne performanse , osigurava konstantnost istih kroz cijeli životni vijek gume, izvlači iz gume maksimalnu kilometražu itd..

U ovom kontekstu, nažalost većina radi i dalje neke kardinalne greške pa da upozorimo na njih

a) Guma sama po sebi je porozna i polako duši. Ne postoji niti jedna guma na svijetu koja 100% brtvi. Drugo, zrak kao takav mijenja volumen, kada se grije se širi , kada se hladi se skuplja, pa tako dolazi i do promijene pritiska u gumi. Međutim usljed pada temperature guma gubi pritisak , ali porastom temperature može vratiti dio tlaka međutim ne cijeli.
Dakle, zbog gore navedenih razloga veoma je važna redovita kontrola pritiska u gumama ( minimalno jednom mjesečno ) a pogotovo u slučajevima kada se motor rijetko vozi, jer sve navedeno dolazi još više do izražaja dok motor leži parkiran.
Nažalost postoji još određeni broj onih koji misle meni je vulkanizer napumpao gume kada ih je montirao ili se ravnaju po onome ne treba ih dirat dok ne osjetim da volan zatvara i da se motor čudno ponaša jer su gume pale na 1.5 bar. Tada je već kasno i napravljena je određena šteta na gumama.
Također, vodite računa o tome da će ljeti pad tlaka u gumama biti puno manji i nekad po mjesec dva neće biti osjetnog pada , ali to je zato što se motor vozi svaki dan i ono bitnije nema velike razlike u temperaturi između dana i noći. Međutim kada je proljeće i jesen u pitanju, velika je razlika između dana i noći i tada je gubitak tlaka u određenom vremenskom periodu puno veći.

b) Druga stvar koja se griješi je način na koji se kontrolira tlak
- tlak u gumama se uvijek kontrolira na hladnu gumu. Kada se motor vozi , guma se grije, grije se zrak unutar gume, zbog grijanja se širi i pritisak u gumi raste. Pod određenim okolnostima, ovisno o doba godinu, načinu vožnje i motoru, porast tlaka u odnosu na hladnu gumu zna biti i do 0,5 bara.
- provjera tlaka na benzinskim stanicama. Oni imaju dobre i baždarene manometre, ali problem je u tome što tu prolazi dan i noć milion ljudi i ti manometri se bacaju , čupaju, prelaze se autima preko njih itd... zbog toga znaju pokazivati krive vrijednosti i imati velika odstupanja ( moje iskustvo , najveće do sada odstupanje je bilo 1,1 bar ). Dakle, provjeru tlaka radite kod vulkanizera, ili kupite neki solidan džepni manometar i dva puta godišnje kod vulkanizera ga kontrolirajte i provjeravajte odstupanje

c ) Spuštanje tlaka u gumama u odnosu na preporučene pritiske
Da, ima smisla i funkciju ali ne uvijek i treba se znati što se radi. Posebno ako je motiv razne priče i savjeti prijatelja koji znaju "nekog" tko se vozi po stazi itd... Tu treba biti svjestan Tri stvari.
Pod broj jedan, ima ljudi pa i ovdje na forumu koji se stvarno voze da ti mozak stane , i oni znaju šta rade i ne treba im nitko pa čak ni ja objašnjavati što i kako da rade sa tlakovima. Naučili su i shvatili kako stvari funkcioniraju jer se morali i trebalo je godina i učenja na greškama da bi došli do toga. Ali većina nisu oni, i preporučeni tlakovi su oni koji vam garantiraju da će u svakom trenutku i u bilo kojoj situaciji guma odraditi svoj posao i biti sigurna.
Pod broj dva , svaka guma ima indeks nosivosti i brzine. Međutim njena nosivost je uvjetovana tlakom u gumi i brzinom. Porastom brzine i padom tlaka ta nosivost drastično pada. Kratki primjer , Honda CBR 600RR sa gumama 120/70-17 i 180/55-17, na tlaku prednja 2.5 zadnja 2.9 do brzine 200 km/h gume imaju nosivost skoro 600 kg. I više nego dovoljno. Međutim na tlaku recimo od dva bara, i pri brzini 260 km/h ta nosivost pada na cca 260-270 kg. I sad zamislite situaciju auto put, dvoje na motoru , nizak tlak i brzine 240 i više... Ima postova i slika ovdje na forumu, na drugim, po časopisima itd.. gdje su gume pucale i raspadale se u vožnji. Garantiram da je u 90% slučajeva krivac nizak tlak u gumama.....
I na kraju broj tri. Postoje standardne gume, ali postoje i race gume. Race gume su predviđene za rad na nižim tlakovima i drukčije su konstrukcije nego klasične gume i tu takođe treba biti oprezan. Isti motor, isti uvjeti, isti vozač. Pirelli Diablo Supercorsa će raditi jednako dobro na tlakovima nižim 0,2 do 0,4 bara nego recimo Diablo Rosso II na većim. Ali ako se DRII spusti u istim uvjetima na tlakove na kojima se vozila Supercorsa, neće raditi kako treba

3. Prva vožnja nakon zime&duža vožnja po gradu
a) nakon što je motor ležao cijelu zimu, guma se skrutila i " zatvorila " . Pametno je imati pristup kao da je nova guma te prvih 100-tinjak kilometara voziti normalno i izbjegavati nagle radnje. Treba gumu pustiti da se očisti, prodiše i proradi kako treba
b) po našim gradovima asfalt je loše kvalitete i pun prašine i masnoće. Oni koji većinu vremena voze po gradu i ne izlaze često na otvorenu cestu, možda su primjetili da guma nakon nekog vremena kao da izgubi na performansama. Razlog leži u tome što gradksi uvjeti nakon nekog vremena površinu gume "ispoliraju " i uz to je guma puna masnoća i prašine. Kvalitetno riješenje je s vremena na vrijeme izaći na otvorenu cestu i " očistiti " gumu. Otvorena cesta će gumu očistiti od smeća, otvoriti će pore i guma će " prodisati " i čim se vratite u grad primjetit ćete razliku i vidjeti da guma puno bolje drži.


Evo , ovo bi bile neke osnove i nešto što sam smatrao da je vrijedno napomenuti pred sezonu i nadam se da sam pomogao. Želim vam u ovoj sezoni što više ljepih,ugodnih i sigurnih  kilometara, što manje padova, i što više druženja  (y)

Da ne zaboravim za one koji su relativno novi, inače se bavim gumama, moja stranica je www.motogume.hr / Motobox, uovznici smo Pirelli i Metzeler moto guma za RH. Bilo kakav savjet da trebate slobodno pitajte, s tim da računajte da u sezoni a i inače imam puno obaveza pa morate biti strpljivi , ali uvijek ćete dobiti kvalitetan i opširan odgovor i dobar savjet  (y)

c/p

Da bi sve gore bilo i jasnije, mali opis kategorija

Sport Touring
Gume namijenjene za putovanja, odlikuje ih velika kilometraža, udobne, stabilne pri velikim brzinama ali omogućavaju i jednim dijelom dinamičniju vožnju

Sport
Namijenjene za sportsku vožnju ali i dalje upotrebljive svaki dan. Dobar omjer cijene i kilometraže i performansi

Podkategorija Hypersport
Namijenjene više zahtijevnim korisnicima kojima je primaran grip na suhom te dinamička svojstva kod agresivnije vožnje, te su to i spremni nešto više i platiti u odnosu na klasičnu sportsku gumu


Racing Street
gume izvedene iz race guma, prilagođene upotrebi na cesti ( u pravilu nešto niže radne temperature te smirenijeg profila prednje gume nego race gume ). Namijenjene onima koji se voze ekstremnije, idu na stazu povremeno i žele gumu koju mogu koristiti i na cesti i na stazi

Race
Staza


Što se tiče kategorija, kako se ide više prema race mijenjaju se četiri bitne stavke:

- gume manje traju
- profil je oštriji ( gubi se na stabilnosti kod velikih brzina a dobiva se u nagibu )
- lošije su na mokrom a bolje na suhom  ( slickove po ovom pitanju zanemarite jer postoje za sve uvjete )
- puno više koštaju ( s tim da jedino van pravila je da su sport gume najeftinije, pa sport-touring i onda dalje po redu )
 
Skripter said:
2,5 - 2,9 su tlakovi za F motore (CBF, GSF, RF...)
2,3 - 2,5 su tlakovi za R motore (litre naviše) i RR manje zapremnine (750, 636, 600... )
2,2 - 2,4 su tlakovi za RR motore litrene zapremnine, znači ti su tvoji  :wink:

Tlakovi inače nemaju veze s markom ni tipom motora, vrstom guma ni gdje ili kako ih kaniš voziti  :mrgreen:

ne mogu se složit sa ovim. Ima tu nekih točnih stvari u kontekstu kada se zna pozadina svega i kako sve skupa funkcionira , i pod uvjetom da se radi o isključivo brzoj vožnji po cesti kada si sam na motoru, ali generalno kao preporuka svima nije točno  :wink: (y)
 
Spori said:
Što uzrokuje ovaj glatki trag na gumi?
Samo je na jednoj strani, cca 1/5 gume.
Prednja guma, ako se ne vidi sa slike.

Ovo je Roadsmart II  :misli:

Ne znam i meni izgleda kao da je dirala guma od nešto. Ako si več gledao , kako kažeš, pogledaj još jednom i vodi računa da se guma usljed centrifugalne sile u vožnji, deformira i ide u visinu, i moguće je da je nešto bilo zapelo ispod blatobrana i da je guma to dirala. U svakom slučaju, nije za zanemariti, pogledaj dobro ispod blatobrana i očisti sve , te prati naon svake vožnje da li se ponavlja ili ne. Ako nestane i više se ne događa, onda ti je ovo što sam rekao, a ako se nastavi treba utvrditi o šta guma dira i to riješiti jer može postati opasno  (y)
 
Iebi Vyethar said:
morao bi kupiti neki precizni mjerač pritiska za gume.. ima netko preporuku ?
i hvala na info postu bimba  (y)

http://m.ebay.co.uk/itm/Oxford-Tyre-Gauge-Pro-dial-type-0-60psi-/332178606025?hash=item4d576347c9%3Ag%3AX28AAOSw9GhYYtiA&_trkparms=pageci%253A6ccdd5ce-2821-11e7-968c-74dbd180c9c1%257Cparentrq%253A9acfe79815b0abc10c7deebdffff6465%257Ciid%253A3
 
bimba said:
ne mogu se složit sa ovim. Ima tu nekih točnih stvari u kontekstu kada se zna pozadina svega i kako sve skupa funkcionira , i pod uvjetom da se radi o isključivo brzoj vožnji po cesti kada si sam na motoru, ali generalno kao preporuka svima nije točno  :wink: (y)

Sorry bimba, trolal sam po temi i pokušal predočiti pitaocu da je dal premalo informacija. Pokušal sam ispraviti kad sam skopčal da bi me netko mogao shvatiti ozbiljno...

Skripter said:
E... nemoj slučajno...  :shock:
Poanta je bila da napišeš koje gume, koji motor i kako kaniš voziti  :embarrassed:

... ali neuspješno. Mea culpa, mea maxima culpa  :bonk: