smarty
Active member
Nas nekoliko bješe danas u starom gradu Labinu i Buzetu. Vožnja odličnim istrijanskim cestama (Medveja-Vozilići ; Vozilići-Vranja), dobra peka u Ročkom polju, prekrasan dan, kuhanje u zimskoj podstavi, … Đirada kakva se poželjeti može. Doduše, bješe nas samo troje, …
-oko 200 i sitno kilometara-
Labin (sa http://www.istra.hr/labin_rabac ):
U istočnom dijelu Istre, na svega tri kilometra od mora, smjestio se srednjovjekovni gradić Labin, grad bogate povijesti i kulturnog naslijeđa, danas grad galerija i umjetnika koji ovdje stvaraju i borave tijekom cijele godine.
Glavni gradski trg oduševit će Vas odlično sačuvanom loggiom iz 16. stoljeća, iz kojeg potječu i glavna gradska vrata sv. Flora. Iznad vrata uklesani su labinski grb te mletački lav, simbol vladavine Venecije. Top iz razdoblja Austrije i niz drugih zanimljivih detalja otkrit ćete šetajući gradićem.
Labin je i stari rudarski grad, pa je nezaobilazan i posjet Narodnom muzeju u kojem najveći dio zauzima prikaz rudarske prošlosti grada – s hodnicima i rudnikom, jedinstven u ovom dijelu Europe. Muzej će Vam razotkriti značenje pojma Labinska republika, a zatim kroz Memorijalnu zbirku možete upoznati važnu osobu 16. stoljeća, jednog od prvih suradnika Martina Luthera, Matiju Vlačića Illyricusa, protestantskog pisca i profesora teologije i hebrejskog jezika na sveučilištima u Jeni, Regensburgu, Antwerpenu...
Danas, kada su ugljenokopi zatvoreni, ovaj grad, u kojem sve starine postaju pravi dragulji povijesti, odjeva novo ruho. Sve veći broj galerija, barova, atelijera, uz moderni i poznati multikulturalni centar kao stjecište mlade generacije, nalazi svoje plodno tlo upravo u Labinu.
U samom Labinu ima se šta za pogledati:
-Porta Sanfior - glavna gradska vrata Sv. Flora iz 1589. godine. Iznad njih je labinski grb te lav Serenissime. Top iz doba Austrije na Torjon je postavljen po drugi put 1995. godine.
-Barokna palača obitelji Battiala-Lazzarini danas je preuređena u narodni muzej. Njeni posljednji vlasnici grofovi Lazzarini, koji su imali i više posjeda na Labinščini napustili su je poslije 2. svjetskog rata.
-Trobrodna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije podignuta je 1336.godine na temeljima crkvice iz 11. stoljeća.
-Loža ispod koje se u prošlosti grada odvijao javni život, objavljivale novosti te sudske presude, a seljaci svake nedjelje i u sajmenim danima plesali, izgrađena je oko 1550. godine, a kasnije je dobila i lapidarij. Ispred lože nalazio se i stup sramote.
Vratili smo se za Voziliće i onda predobrom cestom za Vranju i prema Lupoglavu, te dalje do Buzeta.
Malo o Buzetu sa http://www.tz-buzet.hr/
Buzetskim su područjem od 177. g. do 476. g. vladali Rimljani. Za vrijeme haranja epidemije kuge, bolest je mimoišla Buzet, pa su Buzećani 192. g. p. Kr. podigli ploču božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od bolesti. Dakle, Buzet se spominje prije više od 1800 godina. Zatim je uslijedila vlast Bizantinaca, pa su nakon seobe naroda doselili Hrvati i Slovenci. Potkraj VIII. st., Istrom su zagospodarili Franci koji su u naš kraj uveli feudalni sustav. Radi zaštite franačkih posjeda, podigli su se gradovi – utvrde čiji su gospodari postale njemačke obitelji. Otada su ostale poznate ruševine Crnoga Grada, Bijeloga Grada iznad Ročkoga Polja, te kostela Petrapilosa u dolini rijeke Bračane.
Od 1421. g . Buzet je priznavao vlast akvilejskog patrijarha, a od te godine do 1797. g. pripadao je Mletačkoj Republici.
Sredinom XVI. st. grad Buzet živio je punim plućima, u razdoblju relativnog mira. Razvijao se obrt, vodila se briga o obrani grada od neprijateljskih nasrtaja, briga o naoružanju, utvrđivanju gradskih zidina. U to vrijeme obnovljena je Mala šterna, izgrađena su Velika vrata i Mala vrata.
Padom Mletačke Republike Istra je došla pod vlast Austrije koja je ostala na ovim prostorima sve do 1918. godine.
U XIX. st. i početkom XX. st. u okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima na političkom, kulturnom, gospodarskom i prosvjetnom planu. Hrvati su preuzeli buzetsku općinu 1887. godine, a prvi njen načelnik bio je Fran Flego.
I to je to. Za sam kraj, napokon i poštene palačinke (nakon 2 (slovima: dva) ekscesa prošli tjedan (petak 16.10.09. Bivša Mi Kolegica zove me na palačinke, ali silom prilika jedan Labinjon zaključava ključeve stana u stanu, pa ostajemo bez stana i čekamo ključeve na autobusnom kolodvoru po buri =) (Marko, ne zabin ti lahko tisti don); nedjelja 18.10.09. napisano u temi od tog dana već, …željan ispraviti petak, nakon napornog điranja dobivam palačinke koje moram tražiti po tanjuriću i to im nikad neću zaboraviti). Dakle, danas, napokon, da, pojeo sam poštena palačinke i sretan stigao kući pjevajući. Treća sreća.
…toliko od mene…
8)
-oko 200 i sitno kilometara-
Labin (sa http://www.istra.hr/labin_rabac ):
U istočnom dijelu Istre, na svega tri kilometra od mora, smjestio se srednjovjekovni gradić Labin, grad bogate povijesti i kulturnog naslijeđa, danas grad galerija i umjetnika koji ovdje stvaraju i borave tijekom cijele godine.
Glavni gradski trg oduševit će Vas odlično sačuvanom loggiom iz 16. stoljeća, iz kojeg potječu i glavna gradska vrata sv. Flora. Iznad vrata uklesani su labinski grb te mletački lav, simbol vladavine Venecije. Top iz razdoblja Austrije i niz drugih zanimljivih detalja otkrit ćete šetajući gradićem.
Labin je i stari rudarski grad, pa je nezaobilazan i posjet Narodnom muzeju u kojem najveći dio zauzima prikaz rudarske prošlosti grada – s hodnicima i rudnikom, jedinstven u ovom dijelu Europe. Muzej će Vam razotkriti značenje pojma Labinska republika, a zatim kroz Memorijalnu zbirku možete upoznati važnu osobu 16. stoljeća, jednog od prvih suradnika Martina Luthera, Matiju Vlačića Illyricusa, protestantskog pisca i profesora teologije i hebrejskog jezika na sveučilištima u Jeni, Regensburgu, Antwerpenu...
Danas, kada su ugljenokopi zatvoreni, ovaj grad, u kojem sve starine postaju pravi dragulji povijesti, odjeva novo ruho. Sve veći broj galerija, barova, atelijera, uz moderni i poznati multikulturalni centar kao stjecište mlade generacije, nalazi svoje plodno tlo upravo u Labinu.
U samom Labinu ima se šta za pogledati:
-Porta Sanfior - glavna gradska vrata Sv. Flora iz 1589. godine. Iznad njih je labinski grb te lav Serenissime. Top iz doba Austrije na Torjon je postavljen po drugi put 1995. godine.
-Barokna palača obitelji Battiala-Lazzarini danas je preuređena u narodni muzej. Njeni posljednji vlasnici grofovi Lazzarini, koji su imali i više posjeda na Labinščini napustili su je poslije 2. svjetskog rata.
-Trobrodna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije podignuta je 1336.godine na temeljima crkvice iz 11. stoljeća.
-Loža ispod koje se u prošlosti grada odvijao javni život, objavljivale novosti te sudske presude, a seljaci svake nedjelje i u sajmenim danima plesali, izgrađena je oko 1550. godine, a kasnije je dobila i lapidarij. Ispred lože nalazio se i stup sramote.
Vratili smo se za Voziliće i onda predobrom cestom za Vranju i prema Lupoglavu, te dalje do Buzeta.
Malo o Buzetu sa http://www.tz-buzet.hr/
Buzetskim su područjem od 177. g. do 476. g. vladali Rimljani. Za vrijeme haranja epidemije kuge, bolest je mimoišla Buzet, pa su Buzećani 192. g. p. Kr. podigli ploču božici Augusti koja je zaštitila grad Pinquentum (Buzet) od bolesti. Dakle, Buzet se spominje prije više od 1800 godina. Zatim je uslijedila vlast Bizantinaca, pa su nakon seobe naroda doselili Hrvati i Slovenci. Potkraj VIII. st., Istrom su zagospodarili Franci koji su u naš kraj uveli feudalni sustav. Radi zaštite franačkih posjeda, podigli su se gradovi – utvrde čiji su gospodari postale njemačke obitelji. Otada su ostale poznate ruševine Crnoga Grada, Bijeloga Grada iznad Ročkoga Polja, te kostela Petrapilosa u dolini rijeke Bračane.
Od 1421. g . Buzet je priznavao vlast akvilejskog patrijarha, a od te godine do 1797. g. pripadao je Mletačkoj Republici.
Sredinom XVI. st. grad Buzet živio je punim plućima, u razdoblju relativnog mira. Razvijao se obrt, vodila se briga o obrani grada od neprijateljskih nasrtaja, briga o naoružanju, utvrđivanju gradskih zidina. U to vrijeme obnovljena je Mala šterna, izgrađena su Velika vrata i Mala vrata.
Padom Mletačke Republike Istra je došla pod vlast Austrije koja je ostala na ovim prostorima sve do 1918. godine.
U XIX. st. i početkom XX. st. u okviru narodnog preporoda provodila se borba za ravnopravnost hrvatskog naroda s drugim narodima na političkom, kulturnom, gospodarskom i prosvjetnom planu. Hrvati su preuzeli buzetsku općinu 1887. godine, a prvi njen načelnik bio je Fran Flego.
I to je to. Za sam kraj, napokon i poštene palačinke (nakon 2 (slovima: dva) ekscesa prošli tjedan (petak 16.10.09. Bivša Mi Kolegica zove me na palačinke, ali silom prilika jedan Labinjon zaključava ključeve stana u stanu, pa ostajemo bez stana i čekamo ključeve na autobusnom kolodvoru po buri =) (Marko, ne zabin ti lahko tisti don); nedjelja 18.10.09. napisano u temi od tog dana već, …željan ispraviti petak, nakon napornog điranja dobivam palačinke koje moram tražiti po tanjuriću i to im nikad neću zaboraviti). Dakle, danas, napokon, da, pojeo sam poštena palačinke i sretan stigao kući pjevajući. Treća sreća.
…toliko od mene…
8)
ali obzirom na kvalitetu/ljepotu ostalih slika, skoro sam presutio, tj. presutio bih da ti nisi komentirao. 
